Paraplegija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Razlikovati: Hemiplegija, Diplegija ili Kvadriplegija.
Paraplegija
Muškarac sa traumatskom hematomijelijom nakon preloma 11. grudnog pršljena. Linija povučena preko njegovog pupka označava područje anestezije.
SpecijalnostNeurologija Izmijeni na Wikipodacima
UzrociPovreda kičmene moždine, kongenitalna stanja koja utiču na kičmeni kanal

Paraplegija ili oduzetost je oštećenje motornih ili senzornih funkcija donjih i/ili gornjih ekstremiteta. Riječ dolazi od ionskog grčkog παραπληγίη – parapleginen = napola pogođen. Obično je uzrokovana povredom kičmene moždine ili kongenitalnim stanjem koji utiče na nervne (moždane) elemente kičmenog kanala. Područje kičmenog kanala koje je zahvaćeno paraplegijom je ili grudna, slabinska ili krstačna regija. Ako su četiri uda zahvaćena paralizom, ispravan termin je tetraplegija ili kvadriplegija je. Ako je zahvaćen samo jedan ekstremitet, ispravan to je monoplegija. Spazamska paraplegija je oblik paraplegije definiean spazmom zahvaćenih mišića, a ne flakcidna paraliza.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Ovo je termin za mišićnu slabost, nemoguću ili otežanu pokretljivost, izvođenje kretnji uz izostanak ili slabost kontrakcija u uzetim mišićima. Potpuna paraplegija označava se kao se paraliza ili plegija, a djelimična je pareza. Oduzetost koja uključujejedan ekstremitet ili jedan živac naziva se monoplegija ili monopareza. Obostrana paraplegija simetričnih dijelova tijela je diplegija, pri čemu se za obje noge upotrebljavaju termini paraplegija ili parapareza, a pogođenost sva četiri uda je tetraplegija, kvadriplegija ili tetrapareza. Oduzetost polovine tijela naziva se ili hemiplegija ili hemipareza.

Plegija je najčešće posljedica smetnji u prijenosu živčanih impulsa iz centralnog živčanog siistema u mišiće koji bi trebali izvesti namjeravanu radnju. Može biti posljedica poremećaja ili oštećenja u središnjim dijelovima mozga (središnja kljenut, centralna pareza ili paraliza), ili u dijelovima kičmene moždine, što ima za posljedicu odgovarajući raspored odsuzetosti i čulnih poremećaja na tijelu. Budući da je uvijek riječ o poremećaju funkcije piramidnog sistema, taj tip ima sljedeća obilježja: povišen mišićni tonus, pojačani vlastiti refleksi, pojava patološki promijenjenih refleksa, a bez atrofije zahvaćenih mišića. Periferna oduzetost posljedica je ozljede motornih živčanih vlakana, nakon izlaska iz motornih jezgara u prednjim rogovima kičmene moždine na putu prema mišiću ili je posljedica propadanja motornih elijaa u kičmenoj moždini zbog kompresije ili bolesti (amiotrofija). Takva oduzetost ima sljedeće oznake: atrofija uzetih mišića, snižen mišićni tonus, gubitak vlastitih mišićnih refleksa, ali bez pojave patoloških.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Američko udruženje za povrede kičme klasifikuje ozbiljnost povrede kičmene moždine na sljedeći način:

  • ASIA A je potpuni gubitak senzornih funkcija i motornih sposobnosti ispod ozljede.
  • ASIA B ima neku senzornu funkciju ispod ozljede, ali nema motornu funkciju.
  • U ASIA C postoji izvjesna motorna funkcija ispod nivoa povrede, ali polovina mišića ne može da se kreće protiv gravitacije.
  • U ASIA D, više od polovine mišića ispod nivoa povrede može da se kreće protiv gravitacije.
  • ASIA E je obnavljanje svih neuroloških funkcija.[1]

Tretman[uredi | uredi izvor]

POgođenost osoba sa paraplegijom može varirati u nivou invalidnosti, što zahtijeva da se tretmani razlikuju od slučaja do slučaja. Rehabilitacija ima za cilj pomoći pacijentu da povrati što više funkcionalnosti i samostalnosti. Fizioterapija može pomoći u poboljšanju snage, raspona pokreta, istezanja i sposobnosti prijenosa.[2] Većina paraplegičara ovisit će o invalidskim kolicima kao načinu prijevoza.[3] Aktivnosti svakodnevnog života (ADL) u početku mogu biti prilično izazovne za one sa povredom kičmene moždine (SCI). Uz pomoć fizioterapeuta i radnih terapeuta, osobe sa SCI mogu naučiti nove vještine i prilagoditi prethodne, kako bi maksimizirali nezavisnost, često živeći samostalno u zajednici.[4]

Regeneracija kičmene moždine[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte: Povreda kičmene moždine

Oblagajuće mirisn ćelije (OEC) su uspješno presađene u kičmenu moždinu Poljaka po imenu Darek Fidyka, koji je bio žrtva napada nožem koji ga je ostavio paraplegičarem 2010.[5] U 2014., Fidyka je bio podvrgnut pionirskoj operaciji kičmene moždine koja je koristila nervne transplantate, sa njegovog skočnog zgloba, kako bi 'premostio jaz' u njegovoj presječenoj kičmenoj moždini i OEC-ima za stimulaciju ćelija kičmene moždine. Operacija je izvedena u Poljskoj u saradnji sa prof. Geoffom Raismanom, predsjedavajućim nervne regeneracije na Institutu za neurologiju University College London, i njegovim istraživačkim timom. Mirisne ćelije su uzete iz pacijentovih mirisnih bulbusa u njegovom mozgu i potom uzgajane u laboratoriji; te ćelije su zatim ubrizgane iznad i ispod oštećenog tkiva kičme.[6] Fidyka je povratio senzornu i motornu funkciju u njegovim donjim udovima, posebno na strani transplantiranog OEC-a. Fidyka je prvi put primijetio uspjeh tri mjeseca nakon zahvata, kada je njegova lijeva butina počela da dobija na mišićnoj masi. MRI-snimci sugeriraju da je jaz u njegovoj kičmenoj moždini zatvoren. Vjeruje se da je on prva osoba na svijetu koja je povratila senzornu funkciju nakon potpunog prekida kičmenih živaca.[5][6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Standard Neurological Classification of Spinal Cord Injury" (PDF). American Spinal Injury Association & ISCOS. Archived from the original on June 18, 2011
  2. ^ Taylor-Schroeder S, LaBarbera J, McDowell S, et al. (2011). "The SCIRehab project: treatment time spent in SCI rehabilitation. Physical therapy treatment time during inpatient spinal cord injury rehabilitation". J Spinal Cord Med. 34 (2): 149–61. doi:10.1179/107902611x12971826988057. PMC 3066500. PMID 21675354.
  3. ^ Ozelie R, Sipple C, Foy T, et al. (2009). "SCIRehab Project series: the occupational therapy taxonomy". J Spinal Cord Med. 32 (3): 283–97. doi:10.1080/10790268.2009.11760782. PMC 2718817. PMID 19810630.
  4. ^ Tzonichaki I, Kleftaras G (2002). "Paraplegia from spinal cord injury: self-esteem, loneliness, and life satisfaction". OTJR: Occupation, Participation and Health. 22 (3): 96–103. doi:10.1177/153944920202200302. S2CID 145347578.
  5. ^ a b Walsh, Fergus (21. 10. 2014). "Paralysed man walks again after cell transplant". bbc.co.uk. Pristupljeno 26. 10. 2014.
  6. ^ a b Quinn, Ben (21. 10. 2014). "Paralysed man Darek Fidyka walks again after pioneering surgery". theguardian.com. Pristupljeno 26. 10. 2014. The 38-year-old, who is believed to be the first person in the world to recover from complete severing of the spinal nerves, can now walk with a frame and has been able to resume an independent life, even to the extent of driving a car, while sensation has returned to his lower limbs.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Simptomi i znaci kretanja i hoda

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Paraplegija&oldid=3404885"