Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine (1994–1996) Parlament Federacije Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
| IX saziv | |
 Logo Parlamenta Federacije BiH | |
| Vrsta | |
| Vrsta | Dvodomni sistem |
| Domovi | Zastupnički dom Dom naroda |
| Ograničenje mandata | 2 godine (1994-2002) 4 godine (od 2002) |
| Historija | |
| Osnovano | 18. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 6. novembra 1996.(Parlament) |
| Prethodnik | Skupština Republike BiH Zastupnički dom Herceg-Bosne |
| Početak saziva | 1. decembar 2022. (Zastupnički dom) 17. januar 2023. (Dom naroda) |
| Vodstvo | |
| Predsjedavajući Zastupničkog doma | Dragan Mioković (NS) (od 28. maja 2024) |
| Predsjedavajući Doma naroda | Tomislav Martinović (HDZ BiH) (od 17. januara 2023) |
| Struktura | |
| Broj zastupnika | 178 (ukupno) |
 | |
| Pol. grupe – Zastupnički dom | SDA: 26 SDP BiH: 15 NS: 6 NES: 4 SBiH: 4 HDZ 1990: 3 HNP: 1 HRS: 1 PDA: 1 POMAK: 1 SN: 1 Nezavisni: 1 |
 | |
| Pol. grupe – Dom naroda | Klub Bošnjaka (23): SDA: 11 NIP: 3 NES: 2 SDP BiH: 1 DF: 1 PDA: 1 SBiH: 1 NS: 1 SDBiH: 1 NPI: 1
Klub Hrvata (23): HDZ BiH: 14 HDZ 1990: 3 SDP BiH: 1 NIP: 1 NES: 1 HNP: 1 ZNG: 1 BNS: 1
Klub Srba (23): SDP BiH: 7 SDA: 3 HDZ BiH: 3 DF: 3 SNSD: 2 NS: 1 LS: 1 NP: 1 SNS FBiH: 1 SNP FBiH: 1
Klub "Ostali" (11): SDP BiH: 4 DF: 4 NS: 2 SBiH: 1 |
| Izbori | |
| Posljednji opći izbori | 2. oktobar 2022. |
| Sljedeći opći izbori | 2026. |
| Mjesto zasjedanja | |
 | |
| Zgrada Parlamenta Federacije BiH Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |
| Veb-sajt | |
| parlamentfbih | |
.png) |
|---|
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine |
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine jest najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Zastupničkog doma sa 98 poslanika i Doma naroda sa 80 delegata.
Historija
[uredi | uredi izvor]Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć.[1]
Ustavotvorna skupština donijela je i značajan broj federalnih zakona i to: Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Zakon o pomilovanjima, Zakon o federalnim jedinicama, Zakon o sudskoj policiji, Zakon o odbrani Federacije BiH, Zakon o Agenciji za privatizaciju, kao i brojne druge akte u procesu uspostave entiteta. Sve ove zakone potvrdio je Parlament FBiH na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 16. aprila 1997. i sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997, donošenjem Zakona o potvrđivanju svih zakona koje je usvojila Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine.[1]
Rad Ustavotvorne skupštine odvijao se u složenim uvjetima jer su zastupnici na sjednice dolazili preko planine Igman i ispod zračne luke kroz tunel, tada jedinim sigurnim ulazom u opkoljeno Sarajevo. Sjednice Ustavotvorne skupštine održavane su u Sarajevu, Zenici i Novom Travniku u cilju jačanja djelovanja federalnih organa vlasti na cijeloj teritoriji. Održano je 17 sjednica s ukupno 251 tačkom dnevnog reda na kojima je doneseno 98 zakona i 27 odluka, razmotrena 54 izvještaja, informacije i analize. Donesenim aktima stvorene su temeljne pretpostavke za uspostavu Federacije i njenog finansijskog, ekonomskog, privrednog, zakonodavnog, izvršnog, upravnog i sudskog sistema. U ovom periodu konstituirana je podjela na 10 kantona u kojima su izabrani zakonodavni, izvršni i sudski organi.[1]
Ustavotvorna skupština je prestala raditi u oktobru 1996. nakon što su, u skladu s Aneksom 3. Dejtonskog sporazuma, održani prvi poslijeratni izbori 13. i 14. septembra 1996.[2]
Prema osnovnom tekstu Ustava Federacije BiH, Parlament Federacije je dvodomno tijelo koje čini Zastupnički dom sa 140 poslanika i Dom naroda koji se sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 Hrvata, kao i proporcionalni broj delegata iz reda Ostalih u odnosu na delegata Bošnjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim tijelima. Međutim, nakon nekoliko promjena, Zastupničkog doma se sada sastoji od 98 delegata, a Doma naroda sa 80 delegata, po 23 za svaki konstitutivni narod i 11 iz reda Ostalih.
Prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) opći izbori održani 1996, 1998. i 2000. održani su za mandatni period na 2 godine, iako je Ustavom predviđen period na 4 godine. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.
Nadležnosti
[uredi | uredi izvor]Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u Ustavu Federacije, Parlament Federacije ima nadležnost i za:[1]
- izbor predsjednika i dva potpredsjednika entiteta,
- podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu na odlučivanje o smijeni predsjednika ili jednog od potpredsjednika,
- potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova,
- donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti; zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasniku entiteta,
- davanje ovlaštenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost,
- odobravanje većinom glasova sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost,
- donošenje budžeta i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način,
- vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene.
Struktura
[uredi | uredi izvor]Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlament moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju.
Ustavom je predviđeno da poslanici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti, od dana verifikacije njihovog mandata. Mandat poslanika i delegata je četiri godine, ukoliko domovi ne budu ranije raspušteni.
Zastupnički dom
[uredi | uredi izvor]Zastupnički dom sastoji se od 98 poslanika (prije ustavnih promjena 2002. o broju poslanika, sastojao se od 140 poslanika), koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriju cijele Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Zastupnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih. Njima u radu pomažu savjetnici, kao dužnosnici i eksperti za određene oblasti. Predsjedavajući predstavlja Zastupnički dom i saziva i predsjedava sjednicom doma.[1]
Kolegij
[uredi | uredi izvor]U Predstavničkom domu odredbama Poslovnika osnovan je Kolegij Zastupničkog doma koji se sastoji od predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, sekretara i predsjednika klubova poslanika u domu. U cilju usklađivanja rada Zastupničkog doma, Kolegij koordinira aktivnosti u pripremama sjednica i utvrđuje dnevni red na sjednicama, te razmatra inicijative i prijedloge upućene domu.[1]
Trenutni sastav
[uredi | uredi izvor]Dom naroda
[uredi | uredi izvor]Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih. Prvobitno se sastojao od 65 delegata, da bi 1998. bilo 72 delegata, 2000. 81, te 2002. 53 delegata. Ustavnim promjenama 2006. o broju delegata, Dom naroda se do 2022. sastojao od 58 delegata, 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih.
Dana 2. oktobra 2022, na dan općih izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao Presuda u predmetu Ljubić. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. Također, nakon tih izmjena broj delegata se povećao sa 58 na 80.[3]
Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih poslanika proporcionalno nacionalnom sastavu stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan je broju stanovništva kantona. U Domu naroda mora biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali, iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u skupštini. Delegate biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima tog kantona. Također, funkciju delegata ne može vršiti nijedan poslanik u Zastupničkog doma, kao ni vijećnik općinskog ili gradskog vijeća. Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih skupština.[1]
Dom naroda ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.
Kolegij
[uredi | uredi izvor]Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, sekretara, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih delegata, predsjednika Kluba hrvatskih i predsjednika Kluba srpskih delegata.[1]
Kolegij Doma naroda:[1]
- koordinira aktivnosti u pripremama sjednica doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama,
- brine se o ostvarivanju prava i dužnosti delegata i vršenja njihove funkcije,
- brine se o ostvarivanju suradnje sa Zastupničkim domom,
- brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema predsjedniku i dopredsjednicima Federacije i Vladi Federacije,
- razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i suradnje sa skupštinama kantona, grada i općine,
- brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema sudovima Federacije,
- brine se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje entiteta i države BiH i organa Brčko distrikta,
- razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene Poslovnika o radu doma,
- razmatra inicijative i prijedloge upućene domu,
- utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada doma i brine se o njegovoj provedbi.
Trenutni sastav
[uredi | uredi izvor]| Kanton | Bošnjaci | Hrvati | Srbi | Ostali | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|
 Unsko-sanski kanton
|
3 | 1 | 3 | 1 | 8 |
 Posavski kanton
|
1 | 1 | 1 | 1 | 4 |
 Tuzlanski kanton
|
5 | 1 | 3 | 1 | 10 |
 Zeničko-dobojski kanton
|
4 | 2 | 2 | 1 | 9 |
 Bosansko-podrinjski kanton Goražde
|
1 | 1 | 1 | 1 | 4 |
 Srednjobosanski kanton
|
2 | 4 | 1 | 1 | 8 |
 Hercegovačko-neretvanski kanton
|
1 | 5 | 2 | 1 | 9 |
 Zapadnohercegovački kanton
|
1 | 4 | 1 | 1 | 7 |
 Kanton Sarajevo
|
4 | 1 | 5 | 2 | 12 |
| Kanton 10
|
1 | 3 | 4 | 1 | 9 |
| Ukupno | 23 | 23 | 23 | 11 | 80 |
Radna tijela
[uredi | uredi izvor]Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.[1]
Radna tijela Zastupničkog doma
[uredi | uredi izvor]Radna tijela Zastupničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Zastupnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom ili odlukom doma, a povremena radna tijela zaključkom doma. Zastupnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnih tijela koji se biraju iz reda poslanika u domu.[1]
Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije. Rad radnog tijela organizira predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela koji je državni službenik.[1]
Radna tijela Doma naroda
[uredi | uredi izvor]
Radna tijela Zastupničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Zastupnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se prema odredbama Poslovnika o radu doma, a Posebnom odlukom mogu se osnivati i povremena radna tijela za izvršavanje određenih poslova.[1]
Radno tijelo ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se biraju iz sastava članova radnog tijela s tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. U radno tijelo mogu se birati samo delegati iz Doma naroda. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za jezička pitanja mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisija.[1]
Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da komisije ne mogu imati više od sedam, a odbori više od devet članova. U radna tijela doma bira se isti broj Bošnjaka, Hrvata i Srba i odgovarajući broj Ostalih iz Doma naroda. Radno tijelo čine delegati iz svih klubova naroda, s tim da jedan delegat može biti član u najviše dva radna tijela.[1]
Zajednička i posebna radna tijela
[uredi | uredi izvor]Osim stalnih i privremenih radnih tijela, također postoje zajednička i posebna radna tijela oba doma. Zajednička radna tijela čine: Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, dok posebna radna tijela čine: Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana i VIjeće nacionalnih manjina Federacije BiH.[1]
Također, postoje i Klubovi parlamentarki Zastupničkog doma i Doma naroda, koje čine žene-poslanice iz Zastupničkog doma i žene-delegatkinje iz Doma naroda.[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Politika Federacije Bosne i Hercegovine
- Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
- Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
- Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
- Narodna skupština Republike Srpske
- Skupština Brčko distrikta
- Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakonodavna tijela BiH kroz historiju:
- Bosanski stanak (1354–1463)
- Bosanski sabor (1878–1918)
- ZAVNOBiH (1943–1945)
- Narodna skupština BiH (1945–1963)
- Skupština SR BiH (1963–1992)
- Skupština Republike BiH (1992–1996)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q "Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). parlamentfbih.gov.ba. Sarajevo: Parlament Federacije BiH. 27. 10. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2024.
- ^ "Historijat Parlamenta". Arhivirano s originala, 24. 12. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.
- ^ "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). 2. 10. 2022. Pristupljeno 2. 10. 2022.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
