Pasijonka
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
| Pasijonka | |
|---|---|
Plod Passiflora caerulea | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Red | Malpighiales |
| Porodica | Passifloraceae |
| Rod | Passiflora |
| Vrste | |
Pasijonka (lat. Passiflora caerulea) je biljka puzavica koja potiče iz južnog Brazila i Argentine, gdje je poznata pod imenom Pasionaria ili Mburucuyá
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Odrvenjela loza može narasti od 15–20 m, opire se o drveće. Listovi su naizmjenični, petoprsti poput palme 10–18 cm dugi i široki. Cvijet je kompleksan, oko 10 cm u promjeru, sa pet latica, bjeličaste boje. Plod je ovalan, narandžasto-žute boje 6 cm dug i 4 cm u promjeru, sadrži mnogobrojne sjemenke slične naru.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Kultivirana je širom svijeta. Rijetko se jede svježa. Spravlja se čaj od njenih cvjetova, te navodno ima svojstva ublažavanja stresa i nervoze. Međutim, u lišću ima cijanogenetskih glikozida, te su oni otrovni.
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]| 100 g ploda pasijonke sadrži:[1] | |||||||
| kcal | kJ | voda (g) | masnoće (g) | kalij (mg) | kalcijum (mg) | magnezijum (mg) | Vitamin C (mg) |
| 51 | 213 | 85,62 | 0,05 | 278 | 4 | 17 | 29,8 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "USDA National Nutrient Database". Arhivirano s originala, 3. 3. 2015. Pristupljeno 10. 10. 2007.
- Cvijet
- Cvijetni pupoljak
- Pasijonka, narasla uz zid
- Plod
Nedovršeni članak Pasijonka koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
