Patronimik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Patronimik (patronim), izvedeno je iz novolatinskog: patronymicum < od grčkog jezika: πατρωνυμιϰόν, od πατήρ, genitiv πατρός: otac i ὄνoμα: ime). Patronimik predstavlja ime izvedeno od očeva imena. Često je bilo u upotrebi u Slavena i u slavenskim jezicima. Kada se pretvara u prezime očevom imenu se dodaju najčešće nastavci tipa -ić, -ović, -ević, -ac i -ovac. Patronimik predstavlja i nastojanje da se mlađa generacija prepoznaje i donekle zaštiti (dodatno osigura) i čini prepoznatljivom u zajednici po poznatijem i vjerodostojnijem očevom imenu (To je Milan Ivanov). Prezimena izvedena kao patronimik su jedan od načina na koja nastaju stalnija prezimena.

Na primjer: Radin sin Pavla > Radin Pavlov > Radin Pavlović.

Na primjer: Milut sin Petra > Milut Petrov > Milut Petrović.

Na primjer: Ibrahim sin Hasana > Ibrahim Hasanov > Ibrahim Hasanović.

U jevrejskim imenima patronimik je sačinjen od izraza ben (nečiji sin) i očeva rođenog imena. U malajskim imenima patronimik se sastoji od izraza bin (nečiji sin) ili binte (nečija kći) ili skraćenice B. ili b. i očeva rođenog imena. U imenima sirijskog porijekla patronimik može početi izrazom bar. U imenima pripadnika arapskih zemalja patronimik (nasab) se sastoji od očeva, a katkad i djedova imena ispred kojega stoji izraz ibn. Kod starih perzijskih imena patronimik počinje izrazima pesar ili pûr (nečiji sin) ili dokhtar (nečija kći).

Reference[uredi | uredi izvor]