Pelješki most

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Pelješki most je most koji se trenutno gradi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Hrvatska, a projektovao ga je slovenački inženjer Marjan Pipenbaher. Svrha mosta je da obezbijedi fiksnu vezu od jugoistočne hrvatske enklave do ostatka zemlje, zaobilazeći obalni pojas Bosne i Hercegovine kod Neuma. Most se proteže morskim kanalom između Komarne na sjevernom kopnu i poluotoka Pelješca, čime u cijelosti prolazi kroz teritoriju Hrvatske i izbjegava granične prijelaze s Bosnom i Hercegovinom u Neumu.

Izgradnja je počela 30. jula 2018. godine, a most je spojen 28. jula 2021.[1][2] Očekuje se da će most i pristupni putevi biti otvoreni za saobraćaj u junu 2022.[3][4][5][6][7]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Montaža posljednjeg rasponskog segmenta u julu 2021
Paluba i kablovi u julu 2021

Osim izgradnje mosta, potrebna je izgradnja pristupnih puteva sa obje strane mosta, uključujući 2 tunela na Pelješcu (jedan 2 170 m i drugi 450 m kao i dva manja mosta na Pelješcu, (jedan 500 m, a drugi 50 m dug). Most ne može biti dio autoceste A1, koja trenutno povezuje Zagreb i Ploče, jer nema dovoljno traka. Cesta od Ploča preko mosta prema Stonu i južnije do Dubrovnika planirana je kao brza cesta sa četiri trake.

Historija[uredi | uredi izvor]

Lokacija mosta

Budući da je hrvatsko kopno ispresijecano pojasom obale oko grada Neuma koji je dio Bosne i Hercegovine, čineći jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more, fizička povezanost najjužnijeg dijela Dalmacije s ostatkom Hrvatske ograničena je na hrvatske teritorijalne vode. Bosna i Hercegovina i Hrvatska su 1996. godine potpisale Neumski sporazum kojim je Hrvatskoj omogućen neometan prolaz kroz Neum,[8] ali sporazum nikada nije ratificiran. Sav saobraćaj koji prolazi neumskim koridorom mora biti podvrgnut graničnoj kontroli robe i lica. Stoga putnici iz dubrovačke eksklave u kopnenu Hrvatsku trenutno moraju proći dvije granične kontrole u razmaku od 9 kilometara . Ukoliko bi Hrvatska ubuduće pristupila šengenskom prostoru (što je u teoriji dužna učiniti u skladu s uvjetima pristupanja Europskoj uniji), provjere bi bile znatno strože i dugotrajnije, jer Zakon o šengenskim granicama ne zahtijeva provjere. samo pri ulasku u šengenski prostor, ali i pri izlasku iz njega. Tako bi neko ko putuje iz Dubrovnika u kontinentalnu Hrvatsku prošao tri različite granične kontrole: hrvatsku (šengensku) izlaznu, bosansko-hercegovačku ulaznu i hrvatsku (šengensku) ulaznu provjeru. Dok bosanskohercegovačke granične provjere za nosioce pasoša evropskih zemalja na turističkim lokacijama obično predstavljaju brze vizuelne provjere kako bi se potvrdilo da fotografija pasoša odgovara osobi koja daje pasoš i da pasoš nije istekao, šengenske provjere sada uključuju skeniranje svih pasoša (čak i pasoša građani s pravom na neograničeno slobodno kretanje širom EU) u različitim bazama podataka, što može trajati do 30 sekundi po pojedincu. Tako bi, na primjer, automobil u kojem su se nalazile četiri osobe mogao biti zaustavljen na dvije minute na svakoj hrvatskoj granici. U ljetnoj turističkoj sezoni takva perspektiva bi dovela do neodrživih kašnjenja na granici i zahtijevala hitno rješenje, poput mosta koji zaobilazi Neum i ostaje u Hrvatskoj.

Most je i dalje predmet rasprave i kontraverzi obzirom da se Bosna i Hercegovina protivila njegovoj izgradnji. Izgradnja Pelješkog mosta narušava pravo zemlje ( Bosne i Hercegovine ) da ima izlazak na otvoreno more.

Gradilište u junu 2020

Gradnju mosta javno je predložio 1997. godine Ivan Šprlje, župan Dubrovačko-neretvanske županije i član Socijaldemokratske partije (SDP). Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) prvobitno je odbila tu ideju, ali je 1998. dobila podršku njihovog poslanika Luke Bebića . Godine 2000. most je uvršten u prostorni plan Županije i izrađeni su prvi građevinski planovi.[9]

Građevinski radovi na projektu Pelješac službeno su započeli u novembru 2005. godine svečanim otvaranjem koje je predvodio tadašnji premijer Ivo Sanader .[9] Iako je cijena projekta mosta značajno porasla u odnosu na prvobitnu procjenu, Vlada je ustrajala na ideji o mostu.

U maju 2007. hrvatski ministar infrastrukture Božidar Kalmeta rekao je da pripreme za izgradnju mosta teku po planu i da je u pripremi inicijalni tender. Kalmeta je dodao da pitanje kada će početi radovi zavisi od toga da li će u prvom krugu biti izabran konstruktor.[10] Hrvatske ceste su 11. juna 2007. raspisale javni tender za izgradnju mosta. Dana 28. avgusta 2007. godine objavljena je lista ponuđača: Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra (iz Hrvatske); Dywidag (Njemačka), Strabag (Austrija), Cimolai (company) [it] (Italija), Eiffel (Francuska); i Alpine Bau (iz Salzburga, Austrija)

Kalmeta je potvrdio da će građevinski radovi početi u jesen 2007. Izvođač je bio u obavezi da završi projekat za četiri godine. Troškovi izgradnje procijenjeni su na 1,9 milijardi kuna, što je skoro 260 miliona.[11] Financirale bi ga Hrvatske ceste i kredite europskih investicijskih banaka.[11]

U junu 2007. godine, nakon raspisivanja tendera, mediji su izvještavali o ponovnom protivljenju Državne granične komisije u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je izjavila da će tužiti Hrvatsku ako počne jednostrano graditi most.[12]

Dana 14. septembra 2007. godine, Ministarstvo graditeljstva najavio je da će Konstruktor / Viadukt / Hidroelektra konzorcij je osvojio takmičenje i da će potpisati ugovor za 1,94 milijarde kuna, što je otprilike 265,000,000 u to vrijeme. Građevinski radovi na sjevernom i južnom terminusu počeli su 24. oktobra 2007.[13] s radovima na moru koji su počeli u jesen 2008. godine.

U julu 2009. godine hrvatska Vlada pod vodstvom Jadranke Kosor objavila je da će, u sklopu nastojanja da se smanje troškovi u vrijeme ekonomske krize, izgradnja Pelješkog mosta teći znatno sporijim rokom od prvobitno planiranog. U novembru 2009. Kalmeta je pomenuo 2015. godinu kao godinu završetka. Budžeta za 2010. godinu i program za izgradnju puteva ukazuje da će do kraja 2012. godine, samo 433.500.000 kuna ili 60 miliona će biti uloženo u most, što je manje od četvrtine od ukupnog broja.[14]

Nakon hrvatskih parlamentarnih izbora 2011. godine, nova vlada predvođena SDP-om raskinula je postojeći ugovor o izgradnji vrijedan 1,94 milijardi kuna ( c. 259 eura miliona) zbog nedostatka sredstava u maju 2012.[15][16][17][18] Istovremeno su napravljeni planovi da se gradilišta mosta koriste kao nova trajektna pristajališta.[19][20] Razgovaralo se i o tome kako će se cijena i brzina rješenja za trajekt uporediti sa onim za poništeni most, a ministar pomorstva, saobraćaja i infrastrukture je tvrdio da će trajekt biti jeftiniji i relativno brz, kao i da će biti završen do 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju i kada je novi granični režim mogao postati problem.[21][22]

U 2012. godini, Evropska unija odobrila Hrvatskoj iznos od 200.000 za studiju izvodljivosti za gradnju Pelješkog mosta. Studijom bi se ispitao ne samo projektovani most, već i rješenje zatvorenog putnog koridora preko zaleđa Neuma. „Strateški cilj Vlade je efikasno povezivanje teritorija Hrvatske, što je i cilj EU, jer hrvatski teritorij treba da postane teritorij Unije. Ovaj projekat ne treba politizovati, već da vidimo koja je akcija najisplativija“, rekla je ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić . Ona je istakla i da ratifikacija Ugovora Tuđman - Izetbegović iz 1996. godine ( Neumski sporazum ) nije uslov za dobijanje evropskih sredstava za izgradnju mosta, ali da ne bi bilo štete da se to dogodi.[23]

Studija izvodljivosti koju je Hrvatska pripremila za analizu mogućih alternativa zaključila je da bi izgradnja mosta bila najpovoljnija opcija jer je dobila najviše bodova u višekriterijumskoj (sigurnost, utjecaj na promet, utjecaj na okolinu) i analizi troškova i koristi, u odnosu na druge opcije – koridor autoputa, trajektna veza ili izgradnja tunela. Projekat je pripremljen uz konsultacije sa vlastima Bosne i Hercegovine. Potreba za očuvanjem hrvatske prirodne baštine bila je bitan kriterij koji se uzimao u obzir u svim fazama pripreme projekta.[24]

Evropska komisija je također dala procjenu projekta prije usvajanja nezavisnih stručnjaka u okviru Zajedničke pomoći za podršku projektima u evropskim regijama (JASPERS)[25] u pogledu njegove izvodljivosti i ekonomske isplativosti.[24]

Francuska studija je u decembru 2013. godine sugerisala da je most najizvodljivije rješenje, a hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da će izgradnja mosta početi 2015.[26] U julu 2015. hrvatska vlada je saopštila da će izgradnja verovatno početi u proljeće 2016.[27]

Do 2016. hrvatska vlada je govorila da će se izgradnja odvijati sa ili bez fondova EU.[28] Datumi izgradnje dodatno su odgođeni zbog formalne žalbe na tendersku dokumentaciju.[29]

Karta mosta i pristupnih puteva

Evropska komisija objavila je 7. juna 2017 da će 357,000,000 iz kohezijske politike sredstva biti na raspolaganju za most i prateće infrastrukture (tuneli, obilaznica, vijadukata i pristupne ceste), a završetak zakazan za 2022. Doprinos EU iznosio bi 85% ukupnih troškova izgradnje, s ciljem da se doprinese turizmu, trgovini i teritorijalnoj koheziji.[24]

Uprkos protestima bosanskohercegovačkih političkih aktera, hrvatska ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac[30] kao i hrvatski premijer Andrej Plenković[31] potvrdili su da će se gradnja mosta nastaviti.

Dana 15. septembra 2017. godine objavljeno je da su se China Road and Bridge Corporation, austrijski Strabag i italijansko-turski konzorcij Astaldi /Içtas prijavili na tender za izgradnju mosta. Austrijanci su ponudili cijenu od 2,622 milijarde kuna, talijansko-turska ponuda bila je 2,551 milijardu kuna, dok je kineska ponuda bila 2,08 milijardi kuna .[32] Hrvatske ceste su 15. januara 2018. godine donijele formalnu odluku prema kojoj je China Road and Bridge Corporation pobijedila na tenderu. Osim najniže cijene, CRBC je ponudio i završetak projekta šest mjeseci brže nego što je potrebno.[33]

Kontroverze u vezi izgradnje mosta[uredi | uredi izvor]

Zaštita okoline[uredi | uredi izvor]

Ideja da bi veliki most povezao Pelješac s kopnom izazvala je zabrinutost među ekološkim aktivistima u Hrvatskoj, koji su se tome usprotivili zbog mogućeg oštećenja morskog života u Malostonskom zaljevu, ali i marikulture .[34] Ovim rizicima i zabrinutostima su se eksplicitno bavili konstruktori u preliminarnim studijama.

U oktobru 2015. godine hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je Odluku kojom se potvrđuje da su provedene prekogranične konsultacije o utjecaju projekta na okoliš Bosne i Hercegovine prema Konvenciji o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom području.

Analiza troškova i koristi[uredi | uredi izvor]

Ideji se protive i razni ekonomski razlozi – da li je takav most zaista neophodan za razliku od drugačijeg dogovora sa Bosnom i Hercegovinom,[35] da li je preskup ako se gradi po ekološkim zahtjevima, ili ga je najbolje zamijeniti sa podmorskim tunelom .[36]

Ideja da se umjesto toga napravi uronjena cijev kao isplativiji dizajn, koji ne ometa pristup Neumu, ismijana je i nikada nije prihvaćena od strane hrvatskih vlasti.[9][37][38]

Kako prenosi Dnevnik Nove TV, druga mogućnost je bio koridor autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu sa visokim zidovima i strogim nadzorom.[39]

U procesu pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, je hrvatska Vlada je tvrdila da će most biti "preduslov" za Hrvatsku za ulazak u šengenski prostor . Evropska komisija je ipak 2010. godine izjavila da je ovo samo jedna od nekoliko opcija za rješavanje ovog pitanja.[40]

Međunarodno pravo i pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru[uredi | uredi izvor]

Gradnji mosta protivili su se i različiti politički akteri u Bosni i Hercegovini, jer bi to otežalo njen pristup međunarodnim vodama.[41] Nekoliko bosanskohercegovačkih političara u početku se protivilo izgradnji mosta, prvobitno planiranog da bude samo 35 m visok, jer bi onemogućio ulazak velikih brodova u luku Neum.[42] Iako neumska luka trenutno nije pogodna za komercijalni promet, a najveći dio prometa u i iz Bosne i Hercegovine ide preko hrvatske luke Ploče, u budućnosti bi mogla biti izgrađena nova, te bi izgradnja mosta bi ugrozila ovu ambiciju. Predsjedništvo BiH je u nekoliko navrata pozvalo Hrvatsku da obustavi gradnju, te je član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, 2019. godine naglasio mogućnost pokretanja postupka pred Međunarodnim sudom za prava mora ukoliko se pregovorima ne dođe do rješenja.

Grupa neimenovanih bosanskohercegovačkih poslanika je u augustu 2017. godine napisala pismo visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini iz Italije i visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Valentinu Inzku iz Austrije, tvrdeći da je Hrvatska u kršeći Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora i "bez dozvole" svoju zemlju odsijeca od međunarodnih voda kroz projekat Pelješkog mosta, pozivajući Hrvatsku "da prestane napadati suverenitet Bosne i Hercegovine kao pomorske države i prestane sve aktivnosti na izgradnji nelegalnog i politički nasilnog projekta mosta na lokaciji Komarna - Pelješac. Bosanskohercegovački zastupnici su napomenuli da Bosna i Hercegovina nikada nije dala formalnu saglasnost, ni od Vijeća ministara ni od Predsjedništva, na projekat mosta i njegovo finansiranje sredstvima EU.[43][44]

Hrvatska tvrdi da se most nalazi isključivo na hrvatskoj teritoriji i hrvatskim teritorijalnim vodama te da stoga ima pravo prema međunarodnom pomorskom pravu izgraditi most bez potrebe za pristankom Bosne i Hercegovine. Hrvatska je također izrazila opredijeljenost da u potpunosti poštuje međunarodna prava koja uživaju druge zemlje na poluotoku Pelješcu, uključujući pravo prolaza koje uživaju sve zemlje prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, te pravo Bosne i Hercegovine da ima neograničen pristup otvorenom moru. Hrvatska je također podsjetila da će predviđena visina mosta od 55 m omogućiti cjelokupnom trenutnom bosanskom brodarstvu da koristi postojeću navigacijsku rutu za tranzit ispod mosta, te da u slučaju da bilo koji brod viši od 55 m bi trebao pristati u luci u Bosni i Hercegovini, umjesto toga mogao bi pristati u hrvatsku luku Ploče, u skladu sa sporazumom o slobodnom tranzitu iz 1995. godine.

Prema riječima bosanskohercegovačkog političara i poslanika Halida Genjca, "netačne su tvrdnje da Hrvatska gradi most na svojoj teritoriji jer morske vode ispod Pelješkog mosta nisu i ne mogu biti hrvatske ili unutrašnje vode, već međunarodne vode koje se protežu od teritorijalnih voda Bosne i Hercegovine do otvorenog mora."[30]

Veza sa ratifikacijom sporazuma o demarkaciji granice[uredi | uredi izvor]

Granice Bosne i Hercegovine (puna linija) kod Neuma izmijenjene (isprekidana linija) prema sporazumu iz 1999.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska dogovorile su sporazum o demarkaciji granice 1998. godine. Ugovor su potpisala dva bivša predsjednika Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, ali ga parlamenti nikada nisu ratificirali, pa stoga nikada nije ni stupio na snagu. Sporazumom je predviđena definicija teritorija dviju država, na području Pelješca koje se malo razlikuje od onoga što je prikazano na kartama, budući da je Hrvatska pristala priznati suverenitet Bosne i Hercegovine nad dva nenaseljena ostrva (Mali Školj i Veliki Školj) i vrh poluotoka Klek kod Neuma.[30]

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 17. oktobra 2007. godine usvojilo službeni stav u kojem se navodi da se "Bosna i Hercegovina protivi izgradnji [Pelješkog] mosta dok se ne riješe pitanja u vezi sa utvrđivanjem morske granice između dvije države" i traži Hrvatska neće poduzimati nikakve jednostrane radnje u vezi sa izgradnjom mosta. Bosanskohercegovački poslanik Halid Genjac izjavio je da takav zvanični stav nikada nije vraćen i da je i dalje na snazi, a da nijedan zvanični organ BiH nije dao izričitu saglasnost za izgradnju mosta. Tvrdi da su "netačne tvrdnje da Hrvatska gradi most na svojoj teritoriji jer morske vode ispod Pelješkog mosta nisu i ne mogu biti hrvatske ili unutrašnje vode, već međunarodne vode koje se protežu od teritorijalnih voda Bosne i Hercegovine do otvorenog mora“.[30][45]

Član Predsjedništva Bakir Izetbegović izjavio je da smatra da Hrvatska ne treba pristupiti izgradnji mosta prije nego što se dogovori demarkacija pomorske granice, a na osnovu stava Predsjedništva iz 2007. godine, te da je sporazum o korištenju ni luka Ploče još nije ratificirana.[46]

Član Predsjedništva Dragan Čović kontinuirano podržava izgradnju mosta i izjavio da "problematiziranje izgradnje Pelješkog mosta nije službeni stav BiH. Službeni stav posljednjih godina bio je u smislu ohrabrivanja Hrvatske da nastaviti sa ovakvim infrastrukturnim projektom koji je od velike važnosti i za BiH. U ovom slučaju radi se o poziciji jedne stranke (Stranke demokratske akcije) i nekoliko pojedinaca u toj stranci. Hrvatska je ispoštovala sve postavljene uslove.”[47]

Član Predsjedništva Mladen Ivanić izjavio je da podržava gradnju i da je potrebno osigurati da pomorski režim bude takav da brodovi mogu slobodno dolaziti u Neum.[48][49]

Reference[uredi | uredi izvor]

 

  1. ^ "Pelješac Bridge joined together". 28 July 2021. Pristupljeno 29 July 2021.
  2. ^ "Pelješki most je spojen - Hrvatska je spojena! (YouTube link to the completion of the Peljesac bridge". 28 July 2021. Pristupljeno 29 July 2021.
  3. ^ Windisch, Elke (2 August 2018). "Kroatien will "endlich eins" werden" [Croatia finally wants to be one] (jezik: German). Pristupljeno 11 August 2018.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  4. ^ Petrushevska, Dragana (16 February 2021). "Croatia's Peljesac bridge construction project to be completed in 2022 - PM". Pristupljeno 12 May 2021.
  5. ^ "Connecting Croatia: 65% of Pelješac Bridge complete". 22 March 2021. Pristupljeno 16 May 2021.
  6. ^ "Peljesac Bridge to Finally Connect Croatian Territory by End of August". 20 June 2021. Pristupljeno 12 July 2021.
  7. ^ "Pelješac Bridge joined together". 28 July 2021. Pristupljeno 29 July 2021.
  8. ^ "Neum Agreement, May 1996" (PDF). Technical annex on a proposed loan to the Republic of Croatia for an emergency transport and mine clearing project. World Bank. 15 October 1996. str. 45–47. Pristupljeno 27 December 2010.
  9. ^ a b c "Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom. Opet je oživio". Jutarnji list (jezik: Croatian). 24 August 2011. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 17 May 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "jutarnji-2011" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "jutarnji-2011" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  10. ^ "Kalmeta and Ljubic on Croatia's plan to build Peljesac bridge". Croatian Ministry of Sea, Tourism, Transport and Development. Arhivirano s originala, 12 June 2007.
  11. ^ a b Slobodna Dalmacija (12 June 2007). "Kalmeta: Bridge to Peljesac in 2011". Limun.hr. Pristupljeno 14 May 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "Bosnia vexed by Croatian bridge". BBC. 25 October 2007. Pristupljeno 14 May 2010.
  13. ^ "Construction on Pelješac Bridge starts, Brijest". T-portal.hr. 24 October 2007.
  14. ^ "Kapitalni državni projekt čekat će izlazak iz recesije - Konzerviranje radova - Pelješki most 'tanak' za 1,6 milijarda kuna". Slobodna Dalmacija (jezik: Croatian). 18 December 2009.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  15. ^ "Hajdaš Dončić: Nemamo 4 milijarde kuna za Pelješki most". Dnevnik.hr (jezik: Croatian). Nova TV (Croatia). 9 May 2012. Pristupljeno 17 May 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  16. ^ "Pelješki most otišao u povijest. Hajdaš Dončić: Izvođačima će se platiti za već obavljeni posao, ali ne i naknadu za izgubljenu dobit". Jutarnji list (jezik: Croatian). 17 May 2012. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 17 May 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  17. ^ "Čačić o odustajanju od Pelješkog mosta: To bi bilo kao da ložite peć novčanicama od 100 eura". Novi list (jezik: Croatian). 20 April 2012. Arhivirano s originala, 21. 4. 2012. Pristupljeno 17 May 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  18. ^ "Pelješki most otišao u povijest. Milanović: Taj most nije besmislica, ali njegova izgradnja nije dovoljno ozbiljno isplanirana" [Pelješac Bridge is history. Milanović: That bridge is not a nonsense, but its construction was not sufficiently seriously planned]. Večernji list (jezik: Croatian). 17 May 2012. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 4 June 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  19. ^ "Gradilište Pelješkog mosta pretvara se u trajektnu luku za kamione?". Slobodna Dalmacija (jezik: Croatian). 10 May 2012. Pristupljeno 4 June 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  20. ^ ""Plava obilaznica" Neuma: Umjesto mosta i koridora, Hrvatska gradi dva trajekta?" (jezik: Croatian). Index.hr. 4 June 2012. Pristupljeno 4 June 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  21. ^ Bohutinski, Josip (4 June 2012). "Trajekti će biti skuplji i od pelješkog mosta" [Ferries to cost more than the Pelješac Bridge]. Večernji list (jezik: Croatian). Pristupljeno 4 June 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  22. ^ "Nova trajektna linija kopno - Pelješac" (jezik: Croatian). Croatian Radiotelevision. 5 June 2012. Pristupljeno 9 June 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)[mrtav link]
  23. ^ Piše: M.L. ponedjeljak, 10 September 2012. 20:56 (9 October 2012). "Iz Europske unije stiže novac za Pelješki most: Hrvatskoj za predstudiju odobreno 200.000 eura - Vijesti". Index.hr. Pristupljeno 7 September 2015.
  24. ^ a b c "Commission approves EU financing of the Pelješac bridge in Croatia". European Commission. 7 June 2017. Pristupljeno 4 August 2017.
  25. ^ "JASPERS: Joint Assistance to Support Projects in European Regions". ec.europa.eu. Pristupljeno 26 March 2018.
  26. ^ "Peljesac bridge is best solution to connect the south of Croatia". Croatian Times. 11 December 2013. Arhivirano s originala, 13 December 2013.
  27. ^ "Croatia: Delayed bridge bypassing Bosnia goes ahead". BBC News. BBC Monitoring. 15 July 2015. Pristupljeno 17 July 2015.
  28. ^ Matijaca, Danni (14 April 2016). "Construction of Pelješac Bridge Starting Soon With or Without EU Funds". Total Croatia News.
  29. ^ Pavlic, Vedran (10 October 2016). "Deadlines for Pelješac Bridge Delayed Once Again". Total Croatia News.
  30. ^ a b c d "Croatia Rejects Bosnian 'Threats' Over Peljesac Bridge". 7 August 2017. Pristupljeno 26 March 2018.
  31. ^ "Plenković: Pelješac Bridge Project Will Continue". Pristupljeno 26 March 2018.
  32. ^ "FOTO: Tri ponude za Pelješki most, Kinezi najjeftiniji" (jezik: engleski). Pristupljeno 16 January 2018.
  33. ^ "TKO SU KINEZI KOJI BI TREBALI SAGRADITI PELJEŠKI MOST S moćnim državnim konglomeratom dvije hrvatske tvrtke već su ugovorile suradnju". jutarnji.hr (jezik: engleski). Pristupljeno 16 January 2018.
  34. ^ Eduard Šoštarić (13 March 2007). "Natječaj za most Jarun je namješten" [Jarun Bridge tender is rigged]. Nacional (jezik: Croatian). Arhivirano s originala, 9 July 2012. Pristupljeno 14 May 2010.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  35. ^ "The Government needs to issue a public tender for the Peljesac Bridge". Nacional. 21 November 2005. Arhivirano s originala, 9 July 2012. Pristupljeno 14 May 2010.
  36. ^ "The Peljesac Bridge would be much better off as a Tunnel". KorčulaInfo.com. 12 December 2006. Arhivirano s originala, 19 April 2010. Pristupljeno 14 May 2010. According to article published in Slobodna Dalmacija [...] prof. dr. sc. Jure Radnić, the head of Bridge and Concrete Department of Faculty of Civil Engineering from Split, Croatia [...] told them that much better and cheaper way to solve the problem of connecting Croatian territories, would be a TUNNEL (!)
  37. ^ "Gospođo Kosor, zašto gradite sedam puta skuplje?" [Mrs. Kosor, why build seven times more costly?] (jezik: Croatian). limun.hr. 11 September 2009. Pristupljeno 21 October 2011.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  38. ^ "Umjesto Pelješkog mosta - podvodni tunel?" [Undersea tunnel instead of Pelješac Bridge?] (jezik: Croatian). index.hr. 29 July 2009. Pristupljeno 21 October 2011.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  39. ^ Mislav Bago/T.V. (16 June 2015). "Animacija: Ovako bi mogla izgledati nova verzija Pelješkog mosta!". Dnevnik.hr. Pristupljeno 7 September 2015.
  40. ^ "EK objašnjava: Pelješki most nije uvjet za uspostavu Schengena". Večernji list (jezik: Croatian). 23 October 2010. Pristupljeno 17 May 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  41. ^ "Sarajevski ultimatum: Bosna do Italije". Globus (jezik: Croatian). Arhivirano s originala, 13 September 2012. Pristupljeno 5 November 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  42. ^ "BiH protiv nižeg Pelješkog mosta" (jezik: Croatian). Arhivirano s originala, 15 October 2012. Pristupljeno 5 November 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  43. ^ "Akcija bh. parlamentaraca: Hrvatska ne smije graditi Pelješki most". 2 August 2017. Pristupljeno 26 March 2018.
  44. ^ "Bh. parlamentarci spremaju pismo EU: Lažirana saglasnost BiH za gradnju Pelješkog mosta". Novinska agencija Patria. 3 August 2017. Pristupljeno 26 March 2018.
  45. ^ "Bosnia Determined to Stop Pelješac Bridge Construction". Pristupljeno 26 March 2018.
  46. ^ "Bosnian Leader: "Croatia Cannot Build Pelješac Bridge"". Pristupljeno 26 March 2018.
  47. ^ "Čović u Temi dana: Problematiziranje gradnje Pelješkog mosta nije službeno stajalište BiH". Arhivirano s originala, 26. 3. 2019. Pristupljeno 26 March 2018.
  48. ^ "Mladen Ivanić: Granicu sa Srbijom riješiti po principu "metar za metar"".
  49. ^ "Mladen Ivanić: Milorad Dodik izmišlja, sam sebe ubijedi u stvari koje ne stoje". Arhivirano s originala, 27. 3. 2018. Pristupljeno 26 March 2018.