Pentakontera

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Pentakontera ili pentekontera, pentekontor je naziv za drevnu grčku galiju s 50 vesala.

Pentekontere su se pojavile u eri kada nije bilo razlike između trgovačkih i vojnih brodova. Oni su bili višenamjenski brodovi duge plovidbe, korišteni za pomorsku trgovinu, piratstvo i ratovanje. Bili su sposobni da prenose teret i vojnike.

Pentekonter je imao pedeset veslača, raspoređenih u dva reda po 25 njih, sa obje strane broda. Središnji jarbol sa jedrom je mogao pogoniti brod u slučaju povoljnog vjetra.

Pentekonteri su bili dugački brodovi sa oštrom kobilicom, opisani kao dugačka plovila (grčki:νῆες μακραί), nḗes makraí). Obično nisu imali cjelovitu palubu, pa su također bili nazivani nezaštićena plovila (grčki: ἄφρακτοι νῆες), áphraktoi nḗes).

U skladu sa savremenim proračunima, za pentekontere se vjeruje dada su imali dužinu od 28 do 33 metra, širinu od oko 4 metra i bili sposobni da dostignu maksimalnu brzinu od 9 čvorova 18km/h). Antički Grci su također koristili i triakonter (triakontor, (grčki: τριακόντορος), plovilo sa 30 veslača. Opći je dogovor da su se trireme, osnovni ratni brodovi helenističkog perioda, razvile iz pentekontera, preko "birema". Pentekonter je ostao u upotrebi tokom helenističkog pwrioda, kada su bili dopunjeni, i najzad zamijenjeni brodovima drugog dizajna, kao što su lembosi, hemiolia i liburniani.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]