Petar III, car Rusije
Petar III | |
---|---|
| |
Car Rusije | |
Vladavina | 5 januar 1762 - 9 juli 1762 |
Prethodnik | Elizabeta |
Nasljednik | Katarina II |
| |
Supružnik | Katarina II |
Djeca | Pavle |
Otac | Karl Fridrik, vojvoda Holstein-Gottorpa |
Majka | Ana Petrovna |
Rođenje |
21 februar 1728 Kiel, vojvodstvo Holstein-Gotorp |
Smrt |
17 juli 1762 (u 34 godini) Ropša, Rusko carstvo |
Mjesto sahrane | Katedrala svetog Petra i Pavla, Sankt Peterburg |
Petar III (ruski: Пётр III Фëдорович, Pyotr III Fyodorovich; 21. februar 1728. - 17. juli 1762.) bio je car Rusije od januara do jula 1762. godine. Rođen je u Kielu kao jedino dijete vojvode Holsteina Karla Fridrika (nećak švedskog kralja Karla XII) i Ane Petrovne (najstarije preživjele kćerke Petra I). On je slabo govorio ruski pa je vodio snažnu proprusku politiku koja ga je učinila nepopularnim vođom. Odbačen je i ubijen kao rezultat zavjere koju je vodila njegova njemačka supruga princeza Sofija Anhalt-Zerbst koja ga je naslijedila na prijestolju kao Katarina II. Međutim, druga teorija je da je umro usljed pijane tuče s tjelohraniteljem dok je bio zatočen nakon Katarininog puča.[1]
Uprkos općenito lošoj reputaciji, Petar je za vrijeme kratke vladavine napravio neke napredne reforme. Proglasio je slobodu vjeroispovijesti (vrlo prosvijećen potez za to vrijeme) i ohrabrio obrazovanje. Želeći modernizirati rusku vojsku ukinuo je tajnu policiju koja je bila poznata po ekstremnom nasilju. Nakon njegove smrti, Katarina je neke njegove reforme usvojila a druge obnovila.[2]
Rani život i karakter[uredi | uredi izvor]
Petar je rođen kao Karl Petar Urlih Schleswig-Holstein-Gottorp (njemački: Karl Peter Ulrich von Schleswig-Holstein-Gottorf) u Kielu u vojvodstvu Holstein-Gottorp. Njegovi roditelji su bili vojvoda Holstein-Gotorpa Karl Fridrik (nećak švedskog kralja Karla XII) i Ana Petrovna (najstarija preživjela kćerka Petra I). Njegova majka je umrla ubrzo nakon njegovog rođenja. Nakon smrti njegovog oca 1739. godine, postao je vojvoda Holstein-Gottorpa kao Karl Petar Urlih (njemački: Karl Peter Ulrich) u dobi od 11 godina.
Žena mu je godine 1745. postala vojvotkinja Sofija Augusta od Anhalt-Zerbsta, koja nakon udaje za njega prelazi na pravoslavlje i uzima ime Katarina. Odlučna i inteligentna, učestvovala je u političkim i diplomatskim igrama mnogo aktivnije od svojeg supruga.
1742. godine proglašen nasljednikom carice Jelisavete. Nakon njene smrti, decembra 1761, postaje car. U to je doba vođen sedmogodišnji rat (1756.-1763.), u kojem je Rusija ratuje protiv Pruske. Petar, koji se divi pruskom vladaru Fridriku II, prekida rat i u maju 1762. godine u Petrogradu potpisuje mir, kojim Rusija vraća Pruskoj ranije osvojene teritorije. Planira u savezništvu s Pruskom krenuti u rat protiv dosadašnjih saveznika Austrije i Francuske.
U unutrašnjoj politici, daje povlastice plemstvu i potiskuje (ionako slab) uticaj crkve. Dao je pravo zemljoposjednicima da kmetove po svojoj volji preseljavaju s jednog imanja na drugo. Položaj kmetova time se značajno pogoršava i postaje blizak položaju robova. Oslobodio je plemiće obaveze da služe državi u administraciji ili vojsci (koju je nametno njegov djed Petar I Veliki, osim u vrijeme rata. Započinje sekularizaciju crkvenih imanja, koju će Katarina II nastaviti.
Zaokret u vanjskoj politici dovodi do pobune vojnih zapovjednika, kojoj na čelo staje Katarina. U dvorskom udaru svrgnut je s vlasti, zatvoren i uskoro ubijen. Katarina je zavladala kao carica Katarina II.
Nekoliko godina nakon njegove smrti, u Crnoj Gori je Šćepan Mali proglasio sebe carom Petrom III, koji je uspio pobjeći iz tamnice. Jednako je postupio i vođa kozačkog ustanka 1773.-1775. godine J. I. Pugačov.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Fridrih III, vojvoda od Holštajn-Gotorpa | ||||||||||||||||
8. Kristian Albert, vojvoda od Holstein-Gottorpa | ||||||||||||||||
17. Marija Elizabeta od Saksonije | ||||||||||||||||
4. Fridrih IV, vojvoda od Holštajn-Gotorpa | ||||||||||||||||
18. Frederik III Danski | ||||||||||||||||
9. Frederika Amalija od Danske | ||||||||||||||||
19. Sofija Amalija od Braunšvajg-Lineburga | ||||||||||||||||
2. Karl Fridrih, vojvoda od Holštajn-Gotorpa | ||||||||||||||||
20. Karl X Švedski | ||||||||||||||||
10. Karl XI od Švedske | ||||||||||||||||
21. Hedvig Eleonora od Holštajn-Gotorpa | ||||||||||||||||
5. Hedvig Sofija od Švedske | ||||||||||||||||
22. Frederik III Danski | ||||||||||||||||
11. Ulrika Eleonora Danska | ||||||||||||||||
23. Sofija Amalija od Braunšvajg-Lineburga | ||||||||||||||||
1. Petar III Fjodorovič | ||||||||||||||||
24. Mihail I Fjodorovič | ||||||||||||||||
12. Aleksej I Romanov | ||||||||||||||||
25. Jevdokija Strešneva | ||||||||||||||||
6. Petar Veliki | ||||||||||||||||
26. Kiril Nariškin | ||||||||||||||||
13. Natalija Nariškina | ||||||||||||||||
27. Anna Leontievna Leontieva | ||||||||||||||||
3. Ana Petrovna | ||||||||||||||||
14. Samuel Skowroński | ||||||||||||||||
7. Katarina I Aleksejevna | ||||||||||||||||
15. Elisabeth Moritz | ||||||||||||||||
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Mylnikov, AS (2002), Piotr III (jezik: ruski), Moskva, RU.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Simon Dixon, Catherine the Great (London 2009) 124-125.
- ^ Романовы. Исторические портреты
Prethodnik: | Car i autokrat cijele Rusije | Nasljednik: |
Jelisaveta | Katarina II Velika |
Commons ima datoteke na temu: Petar III, car Rusije |