Petar Kočić

Petar Kočić
Rođenje	(1877-06-29) 29. juni 1877. Stričići, Bosanski pašaluk, Osmanlijsko carstvo
Smrt	27. august 1916(1916-08-27) (39 godina) Beograd, Kraljevina Srbija
Zanimanje	pisac, pjesnik, političar
Nacionalnost	Srbin
Poznata djela Jazavac pred sudom

Petar Kočić (29. juni 1877, Banja Luka - 27. august 1916, Beograd) bio je bosanskohercegovački i srpski književnik i pisac. Rođen je u Stričićima, selu nedaleko od Banje Luke, a osnovnu školu je završio u manastiru Gomionica. Srednju školu je počeo pohađati u Sarajevu a završio je u Beogradu nakon čega je otišao u Beč da studira filozofiju. 1904. godine se vratio u Srbiju a na kratko je bio i učitelj u Skoplju. Dvije godine kasnije preselio se u Sarajevo i radio kao činovnik za izdavačku kuću "Prosvjeta" ali ubrzo nakon što je učestvovao u radničkom štrajku protjeran je u Banju Luku. Prije Austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine organizovao je magazin " Otadžbina" u Banjoj Luci a nakon toga i politički pokret koji je podržavao borbu protiv Austro-ugarske i naročito protiv ostataka feudalnog sistema. Kao nacionalni i socijalni revolucionar Kočić je imao podršku među seljacima i omladinom pa je odabran za člana Bosanskog sabora u Sarajevu. Austrijanci su smatrali Kočića opasnim neprijateljem i srpskim nacionalistom te su ga hapsili. Prije početka Prvog svjetskog rata imao je nervni slom te je otišao u Beograd na liječenje gdje je umro za vrijeme Austrougarske okupacije. U Bosni je znan kao jedan od najhrabrijih boraca za srpski nacionalni ponos i socijalnu pravdu.

U znak zahvalnosti Petru Kočiću u Banjoj Luci je početkom 1930. godine osnovano društvo "Zmijanje", koje je Kočiću podiglo spomenik. Spomenik izradili su kipari Antun Augustinčić i Vanja Radauš te je otkriven 6. novembra 1932. godine. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Spomenik je podignut i u Sarajevu.

Književno stvaralaštvo

Spomenik Petara Kočića u Malom parku u Sarajevu.

Kočić je bio pjesnik bosanskih planina i krepkog života svoga kraja a bio je oduševljen jednostavnošću narodnog jezika i narodnim životom te postaje pjesnik krajiških pejsaža i krajiškog života. Njegova je velika popularnost vezana za njegov borbeni nacionalizam i veliku ljubav prema krajiškom kmetu. Bio je smjeli i borbeni buntovnik ne samo protiv tuđinskog političkog podjarmljivanja već protiv svakog ekonomskog ropstva. Mjestimično u svojim pripovjetkama i naročito u političko-socijalnim satirama, on postaje propovjednik slobode i društvene pravde, zaštitnik ubogog bosanskog seljaka. U Davidu Štrpcu u "Jazavcu pred sudom" snažno je i psihološki tačno uobličio tip lukavog i prituljenog bosanskog seljaka, koga vara i pljačka tuđinska vlast i domaći zelenaši. David Štrbac nije samo bosanski seljak, već seljak uopšte, vječno varan i vječno iskorištavan seljak koji je svjestan svoga očajnog položaja i traži pravdu, Iako je on dat u komičnom okviru, on ipak izaziva duboko saučešće, suze kroz smijeh.

Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka pod naslovom "S planine i ispod planine", jednu pod naslovom "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" i "Sudanija" (prva u obliku pozorišnog komada, a druga u obliku dijaloga).

Vanjski linkovi

• Hronologija života i rada Petra Kočića