Peteljčica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
List ruže (Rosa canina), ima peteljčice (petiole), dvije lisnate stipule, rahis i pet listića

Peteljčice ili petiole – u botanici – su drške koja pričvršćuju listić u složenom listu.[1][2] Izdanci koji se kod svake vrste pojavljuju na svakoj strani peteljki nazivaju se stipule. Listovi kojima nedostaje peteljka nazivaju se sjedeći ili petiolatni.

Opis[uredi | uredi izvor]

Okupljeni peteljčice rabarbare sa pričvršćenim listovimsa

Peteljčica je drška koji na listiću za povezivanje sa centralnom peteljkom složenog lista. U petiolatnim listovima lisna drška (petiol) može biti dugačka, kao i u listovima celera i rabarbare, kratka ili potpuno odsutna, u tom slučaju se lopatica pričvršćuje izravno na stabljiku i kaže se da je sjedeća. Subpetiolatni 'listovi su gotovo petiolatni ili imaju izrazito kratku peteljku i mogu izgledati kao sjedeći.[2] Porodica Orobanchaceae je primjer biljaka kod kojih su listovi uvijek sjedeći (sesilni).[3] Kod nekih drugih biljnih grupa, poput roda [[Veronica (biljka)|Veronivca), petiolatni i sjedeći listovi mogu se pojaviti kod različitih vrsta.[3]

Kod trava (Poaceae) listovi su apetiolatni (bez peteljčice) , ali listić može biti sužen na mjestu spajanja s lisnim omotačem kako bi tvorio pseudopetiole, kao u Pseudosasa japonica.[4]

U biljkama sa složenim listovima listići su pričvršćeni na nastavak peteljke zvan rahis. Svaki listić može biti pričvršćen na rahisu kratkom peteljkom koja se naziva peteljčica ili petiola. Mogu bitizadebljale regije na bilo kojem kraju peteljke poznate kao pulvine, koje se sastoje od fleksibilnog tkiva, omogućavavajući pokrete listova. Pulvina je uobičajena u porodici grahova Fabaceae i porodici biljaka za molitvu Marantaceae. Pulvinus na peteljčici naziva se pulvinulus.[1]:98[1]:87[1] U nekim biljkama peteljčicee su spljoštene i proširene, da bi postale filode ili filodije ili kladofili, a i pravi listovi mogu biti smanjeni ili odsutni. Tako filode dolaze u funkciju lista. Filode su uobičajene u rodu Acacia, posebno australijskih vrsta, svojedobno stavljenih u rod Acacia, podrod Phyllodineae.

Acacia koa sa filodama između grana i složenih listova

Kod Acacia koa, filode su kožaste i guste, što omogućava drvetu da preživi stresno okruženje. Peteljčica omogućava djelomično potopljenim hidrofitnom lišću da pluta na različitim dubinama, pri čemu se peteljčicaa nalazi između koljenca i stabljike

U biljkama kao što je rabarbara (Rheum rhabarbarum), celer (Apium graveolens), artičoka i Cynara cardunculusp eteljčice ("stabljike" ili "rebra") uzgajaju se kao jestivi usjevi. Petiole rabarbare rastu direktno iz rizoma i na njegovom kraju stvaraju list. Botanički je kategoriziran kao povrće, a kulinarski se koristi kao voće.[5][6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Beentje, H. The Kew plant glossary. London: Kew Publishing. ISBN 9781842464229. 
  2. ^ a b Mauseth, James D (2003). Botany: An Introduction to Plant Biology. Jones & Bartlett Learning. ISBN 0-7637-2134-4. 
  3. ^ a b Stace, C. A. (2010). New Flora of the British Isles (Third iz.). Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. ISBN 9780521707725. 
  4. ^ Heywood, V.H.; Brummitt, R.K.; Culham, A.; Seberg, O. (2007). Flowering plant families of the world. New York: Firefly Books. ISBN 9781554072064. 
  5. ^ Foust, Clifford M. (1992). Rhubarb: The Wondrous Drug. Princeton: Princeton University Press. ISBN 0-691-08747-4. 
  6. ^ High Altitude Rhubarb

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]