Piperales

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Piperales
(Red biberolikih cvjetnica)
Piper aduncum
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Piperales
Dumortier
Porodice
Sinonimi
  • Aristolochiales de Jussieu ex von Berchtold & Presl 1820
  • Asarales Horan. 1847
  • Hydnorales Takhtajan ex Reveal 1992
  • Lactoridales Takhtajan ex Reveal 1993
  • Saururales von Martius 1835
  • Piperales je je red cvjetnica iz razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta, carstvo Plantae.[1]Nužno uključuje porodicu Piperaceae i tipski rod Piper, ali se u vremenu različito tretirala.

    Dobro poznate biljke koje mogu biti uključene u ovaj red uključuju crni biber, kahvu, Saururaceae, rodove Aristolochia i Asarum divlji đumbir.

    Ovaj red dikotiledona ima četiri porodice sa 3.299 vrsta; to suPiperaceae 2.658 vrsta u 13 rodova, Aristolochiaceae sa 624 vrste u 8 rodova; Hydnoraceae 10 vrsta u 2 roda; Saururaceae 7 vrsta u 4 roda. To su tropske drvenaste biljke ili zeleni sitnih cvjetova, bez čašice i krunice.

    Tipska vrata biber potiče iz južne Indije i Šri Lanke, i jedan je od najraširenijih i najpoznatijih zaćina na svijetu. Plod su mu mala okrugla zrna, čija je žestina u ljusci. Najljući je crni, najblaži bijeli biber a gastronomski zeleni papar, boja mu ovisi o stadiju razvoja i nisu različite vrste, nego samo jedna: Piper nigrum.

    Biljke roda Paper raste i do visine oko četiri metra visine, a oslonac im je često drugo drveće po kojem se penje.

    Porodica Saururaceae uspijeva po plićacima uz bare, močvare i potoke, rijetko kada ispod površine, a često se koriste i u akvaristici.

    Porodici Hydnoraceae pripadaju neke parazitske vrste. Rodu Hydnora domovina je Afrika a rodu Prosopanche tropska Amerika.

    Dvije vrste ove porodice su invazivne, to su Houttuynia cordata i Piper aduncum, a 81 vrsta je ugrožena u porodici Paparaceae i sedam u porodici Saururaceae, od toga pet u rodu vučjih stopa i po jedna u rodu Pararistolochia i Saruma.

    Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

    APG sistem[uredi | uredi izvor]

    U APG IV sistemu iz 2016., ovaj se red stavlja u kladus Magnoliidae i ograničava se na sljedeći način:Šablon:R

    Magnoliidae

    Canellales

    Piperales

    Aristolochiaceae

    Piperaceae

    Saururaceae

    Laurales

    Magnoliales

    Sadašnji sastav i [|filogenetsko stablo]] reda Piperales.Šablon:RŠablon:R

    Ovo je proširenje iz APG sistema iz 1998. godine, koji je koristio isti položaj reda (u magnoliidima ), ali je koristio i ovaj obuhvat:

    Red Piperales
    Porodice
    • Aristolochiaceae
    • Lactoridaceae
    • Piperaceae
    • Saururaceae

    Raniji sistemi[uredi | uredi izvor]

    Cronquistov sistem, iz1981, smjestio je red u podrazred [[Magnoliidae sensu Magnoliidae razreda Magnoliopsida [=dikotiledone], uz obim:

    Red Piperales

    Porodice:

    Englerov sistem, ažuriran 1964, smjestio je ovaj red u podrazred Archichlamydeae razreda Dicotyledoneae [=dickotiledone] i upotrijebio podjelu:

    Red Piperales

    Porodice:

    • Chloranthaceae
    • Lactoridaceae
    • Piperaceae
    • Saururaceae

    Wettsteinov sistem, posljednja verzija iz 1935, ubraja Monochlamydeae u podrazred Choripetalae razreda Dicotyledonae:

    Red Piperales

    Porodica:

    • Piperaceae

    Galerija[uredi | uredi izvor]

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]