Plemenita baština

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Plementita baština ili plemenito (baština) u srednjovjekovnoj Bosni predstavlja oznaku posjeda.

Naziv se često sreće na stećcima u natpisima na mjestu gdje se kaže da je pokojnik sahranjen na svojoj plemenitoj baštini ili na svojoj plemenitoj zemlji, ili kraće na plemenitoj. Plemenita baština je posjed koji je porodica ili rod imao stečen od davnina i koji je bio zagarantovan kao očevina ili babovina u njihovom vlasništvu u sistemu feudalnih društvenih odnosa zasnovanih na vjernoj službi i vjeri gospodskoj. Pored stjecanja nasljeđem, plemenita baština se proširivala ili stjecala kao nagrada za određene zasluge. Prilikom donacije bosanski vladari ističu da za istaknute zasluge daruju pojedinom vlastelinu određeni posjed u plemenito. U povelji iz 1419. Sandalj Hranić Kosača navodi za svoj posjed da ga je dijelom naslijedio, a dijelom da mu je dat i potvrđen kao plemenito.