Idi na sadržaj

Plinski torus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jupiterovi plinski torusi koje stvaraju Ija (zelena) i Evropa (plava)

Plinski torus toroidni je oblak plina ili plazme koji okružuje planetu ili prirodni satelit. U Sunčevom sistemu oni obično nastaju interakcijom atmosfere satelita s magnetnim poljem planete. Najpoznatiji je primjer za to Ijin plazmatski torus, koji nastaje ionizacijom otprilike jedne tone u sekundi kisika i sumpora iz rijetke atmosfere Jupiterovog[1] vulkanskog satelita Ije. Prije ionizacije, te čestice dio su neutralnog torusa, također centriranog na Ijinoj orbiti. Posmatranja energetskih čestica također ukazuju na prisustvo neutralnog torusa oko orbite Jupiterovog satelita Evrope[2] iako bi takav torus bio spojen s vanjskim dijelovima Ijinog.

Drugi primjeri uključuju uglavnom neutralni torus kisika i vodika koji proizvodi Saturnov satelit Enkelad. Njegovi i Ijini torusi razlikuju se po tome što su čestice u Ijinom pretežno ionizirane, dok je u Enkeladovom neutralna gustoća mnogo veća od gustoće iona.

Nakon susreta s Voyagerom predložena je mogućnost postojanja torusa dušika koji proizvodi Saturnov satelit Titan. Naknadna posmatranja svemirske letjelice Cassini nisu pokazala jasne dokaze o takvom torusu. Iako neutralni dušik nije mogao biti izmjeren, ioni u blizini Titanove orbite bili su prvenstveno vodikove ili vodene grupe (O+, OH+, H2O+ i H3O+) iz Enkeladovog torusa. Otkriveni su tragovi dušikovih iona, ali na nivoima koji su u skladu s izvorom s Enkelada.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Cassini Discovers Giant Gas Torus Around Jupiter". SpaceNews (jezik: engleski). 27. 2. 2003. Pristupljeno 29. 4. 2025.
  2. Nénon, Q.; André, N. (2019). "Evidence of Europa Neutral Gas Torii From Energetic Sulfur Ion Measurements". Geophysical Research Letters (jezik: engleski). 46 (7): 3599–3606. doi:10.1029/2019GL082200. ISSN 1944-8007.