Plinski zakoni

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Plinski zakoni su skup zakona koji opisuju odnos između termodinamičke temperature (T), pritiska (P) i zapremine (V) plinova. Oni su zbirka pravila, koja su otkrivena između kasne Renesanse i ranog 19. vijeka.

Idealni plin[uredi | uredi izvor]

Tri ranija plinska zakona:

su ukomponovana da tvore kombinovani plinski zakon

\frac {P_1V_1} {T_1} = \frac {P_2V_2} {T_2}.

Sa dodatkom Avogadrovog zakona, dobija se

PV = nRT \,,

gdje je

P pritisak (SI jedinica: paskal)
V zapremina (SI jedinica: kubni metar)
n broj molova plina
R konstanta idealnog plina (SI jedinica: 8.3145 J/(mol K))
T termodinamička temperatura (SI jedinica: kelvin).

Ekvivalentna formulacija ovog zakona je:

PV = NkT \,

gdje je

N broj molekula
k Boltzmannova konstanta.

Ove jednačine su tačne samo za idealni plin, koji je fiktivna tvorevina. Međutim, zakoni idealnog plina su dobre aproksimacije za mnoge plinove pod mnogim uslovima.

Kinetička teorija plinova, Grahamov zakon efuzije i efektivna vrijednost brzine objašnjavaju kako se individualne molekule ponašaju u plinu, kao i njihov odnos sa pritiskom, zapreminom i temperaturom. Daltonov zakon parcijalnih pritisaka, jođ jedan važan plinski zakon, objašnjava ponašanje mješavine plinova.

Ovaj zakon ima sljedeće važne posljedice:

  1. Ako su temperatura i pritisak konstantni, tada je zapremina plina direktno proporcionalna broju molekula plina.
  2. Ako su temperatura i zapremina konstantni, tada je pritisak promjene plina direktno proporcionalan broju prisutnih molekula plina.
  3. Ako su broj molekula plina i temperatura konstantni, tada je pritisak obrnuto proporcionalan zapremini.
  4. Ako su promjene temperature i broj molukula plina konstantni, tada će se ili pritisak ili zapremina (ili oboje) mijenjati u direktnoj proporcionalnosti sa temperaturom.

Plinovi i fluidi teku iz područija visokog pritiska prema područijima niskog pritiska.

Neidealni plinovi[uredi | uredi izvor]

Ostali plinski zakoni, kao što je van der Waalsova jednačina, nastoje ispraviti zakone idealnog plina kako bi opisali ponašanje stvarnih plinova. van der Waalsova jednačina mijenja zakon idealnog plina, kako bi se opisalo kako se stvarni plinovi ponašaju, koristeći serije izračunatih vrijednosti koje se nazivaju van der Waalsove konstante.

Također je moguće primijeniti Boltzmannovu analizu kako bi se odredile dalje informacije o plinovima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: