Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera | |
---|---|
Lokacija | Ličko-senjska županija, Hrvatska |
Najbliži grad | Gospić |
Koordinate | 44°52′18″N 15°35′59″E / 44.87167°N 15.59972°E |
Površina | 296,85 km2 |
Osnovano | 1949.(SFRJ) 1997. Hrvatska[1] |
Svjetska baština | |
---|---|
Kriterij | vii, viii, ix |
Referenca | 98 |
Uvrštenje | 1979 (3. sjednica) |
Proširenja | 2000 |
Površina | 29.630 ha |
Nacionalni park Plitvička jezera je nacionalni park u Hrvatskoj. Sastoji se iz 16 kaskadnih jezera na rijeci Korani smještenih na području između Male Kapele i Plješevice u Lici. U administrativnom pogledu, manji dio parka se nalazi u općini Slunj, drugi u općini Otočac i Ogulin, dok je najveći dio u općini Korenica.
Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine.
Plitvička jezera su specifična geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks jezera je šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne smaragdno-modrozelene boje.
Vodeni kapacitet crpi iz brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Jezera su odvojena sedrenim barijerama, za čiji nastanak odlučni period je bio posljednjih desetak hiljada godina, što je karakteristika ovog parka.
Prostrani šumski kompleksi, izuzetne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i drugo, dio su cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.
Legenda o nastanku
[uredi | uredi izvor]Prema legendi Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.