Plodnost (biologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Pregled[uredi | uredi izvor]

Plodnost je definirana na dva načina; u demografiji to je potencijal reprodukcije posmatrane populacije, za razliku od jednog organizma, dok se u populacijskoj biologiji smatra sličnom fertilnosti,[1][2] prirodna sposobnost proizvodnje potomstva, mjerena brojem gameta (jaja), sjemenskim setom ili aseksualnim načinima propagacije. Manjak plodnosti je neplodnost dok bi se nedostatak plodnosti nazvao sterilnost.

Demografija razmatra samo ljudsku plodnost, po njenim kulturološki različitim stopama, dok biološka proučava sve organizme. Izraz plodnost u biološkoj demografiji često se koristi za opisivanje stope proizvodnje potomstva nakon jednog vremenskog koraka (često godišnje). U tom smislu, plodnost može uključivati i stopu nataliteta i preživljavanje mladih do tog vremenskog koraka. Iako se razina plodnosti geografski razlikuje, to je uglavnom jedna od karakteristika svake kulture. „Fekundacija“ je još jedan izraz za oplodnju. Superfekunditet ili retrofekunditet odnosi se na sposobnost organizma da skladišti spermu drugog organizma (poslije kopulacija) i oplodi jajašca nakon određenog vremenskog perioda, u suštini izgleda kao da je do oplodnje došlo bez sperme (tj. partenogeneza).

Plodnost je važna i dobro studirana u oblasti ekologije populacija, iako je studirana iz neutralne perspektive. Uticaj se može povećati ili smanjiti u populaciji prema datim uvjetima i određenim društvenim faktorima. Na primjer, u teškoćama za stanovništvo, poput nedostatka hrane ili visokih temperatura,[3]

Pokazano je da se mladalačka i konačno odrasla plodnost smanjuje, zbog nedostatka resursa juvenilne jedinke se ne mogu reproducirati (na kraju će odraslima ponestati resursa i reprodukcija će prestati). Uz to, društveni trendovi i društvene norme mogu utjecati na plodnost, iako je taj utjecaj privremen. Zaista, smatra se da je nemoguće zaustaviti reprodukciju zasnovanu na društvenim faktorima, a plodnost obično raste nakon kratkog pada.

U akušerstvu i ginekologiji, fekundabilnost je vjerovatnoća da će biti trudnoća u jednom menstrualnom ciklusu, a plodnost (fekunditet) vjerovatnoća postizanja živog rođenja u jednom ciklusu.[4]

Plodnost je prirodna sposobnost stvaranja potomstva. Kao mjera, stopa plodnosti je broj rođenih potomaka po reprodukcijskom paru, jedinki ili populaciji. [Plodnost se razlikuje od fekunditet, kojI se definira kao potencijal za reprodukciju (pod utjecajem proizvodnje gameta, oplodnje i trudnoće) [5] Nedostatak plodnosti je neplodnost, dok bi se nedostatak fekunditeta zvao sterilnost.

Ljudska plodnost ovisi o faktorima prehrane, seksualnog ponašanja, srodstva, kulture, instinkta, hormona, tajminga, ekonomija, načina života i emocija.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Odnos spolova živorođene djece u svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, desno od (crvenog) prosjeka

U demografskom kontekstu, plodnost se odnosi na stvarnu proizvodnju potomstva, a ne na fizičku sposobnost za proizvodnju koja se naziva fekunditet (stvaranje gameta).[6][7] Dok se plodnost može mjeriti, fekunditet ne može. Demografi mjere stopu plodnosti na razne načine, koji se uglavnom mogu podijeliti na mjere "perioda" i " kohortne" mjere. Mjere "perioda" odnose se na presjek populacije u jednoj godini. Podaci "kohorte", s druge strane, prate iste ljude tokom desetljeća. Mjere i perioda i kohorte se široko koriste.[8]

Mjere perioda[uredi | uredi izvor]

  • Gruba stopa nataliteta (CBR) – broj živorođenih u određenoj godini na 1.000 živih ljudi sredinom te godine. Nedostatak ovog pokazatelja je taj što na njega utie starosna struktura stanovništva.
  • Opća stopa plodnosti (GFR) – broj rođenih u godini podijeljen s brojem žena u dobi od 15 do 44 godine, puta 1.000. Fokusira se samo na potencijalne majke i uzima u obzir dobnu distribuciju .
  • Odnos dijete-žena (CWR) – omjer broja djece mlađe od 5 godina prema broju žena u dobi 15-49 puta 1.000. Posebno je koristan u povijesnim podacima, jer ne zahtijeva brojanje rođenih . Ova mjera je zapravo hibridna jer uključuje i smrtne slučajeve i rođenja. (To jest, zbog smrtnosti novorođenčadi neki od porođaja nisu uključeni; a zbog smrtnosti odraslih, neke od žena koje su rodile nisu ni uračunate.)
  • Coalov indeks plodnosti – poseban uređaj koji se koristi u historijskim istraživanjima.

Kohortne mjere[uredi | uredi izvor]

Zemlje prema stopi plodnosti 2020.
  • Ukupna stopa plodnosti (TFR) – ukupan broj djece koju bi žena rodila tokom svog života ako bi iskusila prevladavajuće starosne stope plodnosti žena. TFR je jednak zbroju za sve dobne skupine od 5 puta svake ASFR stope. Drugi način za to je zbrajanje ASFR za uzrast 10-14, 15-19, 20-24, itd. i pomnožiti sa 5 (za pokrivanje intervala od 5 godina).
  • Bruto stopa reprodukcije (GRR) – broj djevojaka koje će imati sintetska kohorta. Pretpostavlja se da će sve djevojčice odrasti i doživjeti najmanje 50 godina.
  • Neto stopa reprodukcije (NRR) – započinje GRR-om i dodaje realnu pretpostavku da će neke žene umrijeti prije 49. godine; stoga neće biti žive, kako bi rodile neke potencijalne bebe koje su ubrojane u GRR. NRR je uvijek niži od GRR-a, ali u zemljama u kojima je smrtnost vrlo niska, gotovo sve djevojčice odrastaju u potencijalne majke, a NRR je praktički ista kao GRR. U zemljama s visokim mortalitetom, NRR može biti i do 70% GRR-a. Kada je NRR = 1,0, svaka generacija od 1.000 djevojčica odraste i rodi tačno 1.000 djevojčica. Kada je NRR manji od jedan, svaka generacija je manja od prethodne. Kada je NRR veći od 1, svaka generacija je veća od one prije. NRR je mjera dugoročnog budućeg potencijala za rast, ali obično se razlikuje od postojeće stope rasta stanovništva.

Biologija plodnosti[uredi | uredi izvor]

Žene imaju hormonski ciklus koji određuje kada mogu postići trudnoću. Ciklus je dug približno dvadeset i osam dana, s plodnim periodom od pet dana po ciklusu, ali može uveliko odstupati od ove norme. Muškarci su plodni kontinuirano, ali na njihov kvalitet sperme utiču zdravlje, učestalost ejakulacija i faktori okoline.

Plodnost opada s godinama kod oba spola. Kod žena je pad brži, a potpuna neplodnost obično se javlja oko 50. godine.

Stope spolnih odnosa za trudnoće su najviše kada se to snošaj obavlja svakog ili svakog drugog dana,[9] ili svaka dva ili tri dana.[10] Studije nisu pokazale značajnu razliku između različitih spolnih položaja i stope trudnoće, sve dok to rezultira ejakulacijom u vaginu.[11]

Plodnost žena[uredi | uredi izvor]

Prosječna dob menarhe u Sjedinjenim Državama i zapadnoj Evropi je oko 12,5 godina. .[12] U postmenarhnih djevojčica, oko 80% ciklusa je anovulacijskih (ovulacija se zapravo ne odvija) u prvoj godini nakon menarhe, 50% u trećoj i 10% u šestoj godini.[13]

Menopauza se javlja tokom ženskog srednjeg doba (između 48 i 55 godina).[14][15] Tokom menopauze, proizvodnja jajničkih hormona se smanjuje, što na kraju uzrokuje trajni prestanak njihove primarne funkcije, posebno stvaranje sluznice maternice (period). Ovo se smatra završetkom plodne faze ženskog života.

Sljedeći efekti starosti i plodnosti nađeni su kod žena koje pokušavaju zatrudnjeti, bez upotrebe lijekova za plodnost ili vantjelesne oplodnje (podaci od 1670. do 1830.):[16]

  • Sa 30 godina
    • 75% će začeti trudnoćom koja se završava u roku od godinu dana;
    • 91% će imati začeće koje se završava živorođenim u roku od četiri godine.
  • Sa 35 godina
    • 66% će imati začeće koje se završava živorođenim u roku od jedne godine;
    • 84% će imati začeće koje se završava živorođenim u roku od četiri godine.
  • Sa 40 godina
    • 44% će imati začeće koje se završava živorođenim u roku od jedne godine;
    • 64% će imati začeće koje se završava živorođenim u roku od četiri godine.[16]

Studije stvarnih parova koji pokušavaju zatrudnje donijele su više rezultata: jedno istraživanje iz 2004. godine na 770 Evropljanki pokazalo je da je 82% žena od 35 do 39 godina začelo u roku od godinu dana,[17] dok je drugo, 2013., od 2.820 Dankinja od 35 do 40 godina našlo da 78% zatrudni u roku od godinu dana.[18]

Prema izvještaju koji su usvojili Odbori za praksu i Odbor direktora Američkog društva za reproduktivnu medicinu, određeno vrijeme ili položaj i ležanje nakon odnosa nemaju značajnog uticaja na plodnost. Sperma se može naći u cerviksnom kanalu nekoliko sekundi nakon ejakulacije, bez obzira na koitusni položaj.[19]

Upotreba lijekova za plodnost i / ili invitro oplodnja može povećati šanse za trudnoću u kasnijoj dobi.[20] Uspješne trudnoće olakšane liječenjem plodnosti zabilježene su u žena starijih od 67 godina.[21] Studije iz 2004. godine pokazuju da sisari mogu nastaviti s proizvodnjom novih jajašaca tokom života, umjesto da rađaju sa konačnim brojem, kao što se prethodno mislilo. Istraživači iz opće bolnice Massachusetts u Bostonu, u SAD-u, smatraju da će se, ako se jaja ponovo stvaraju svaki mjesec i kod ljudi, sve trenutne teorije o starenju ženskog reproduktivnog sistema morati preispitati, iako je u to sada jednostavno nagađanje.[22][23]

Prema March of Dimes, „oko 9 % prepoznatih trudnoća žena u dobi od 20 do 24 godine završilo je pobačajem. Rizik je porastao na oko 20 % u dobi od 35 do 39 godina, a više od 50 % do 42 godine“.[24] Prirođene mane, posebno one koje uključuju broj i raspored hromosoma, također se povećavaju s godinama majke. Prema March of Dimes, „u 25. godini rizik od rađanja djeteta s Downovim sindromom je 1/1.340. U 30. godini rizik 1/940, u 35. godini 1/353. U 40. godini rizik je 1 na 85, a u 45. je 1 na 35“.[25]

Muška plodnost[uredi | uredi izvor]

Neka istraživanja sugeriraju da je povećana dob muškaraca povezana sa smanjenjem količine sjemena, pokretljivošću spermatozoida i morfologijom sperme.[26] U studijama koje su kontrolirale žensku dob, poređenje odnosa sa muškaracima mlađim od 30 godina i starijim od 50 godina utvrdilo je relativno smanjenje stope trudnoće između 23% i 38%.[26] Sugerirano je da broj spermatozoida opada s godinama, a muškarci u dobi od 50 do 80 godina proizvode spermu po prosječnoj stopi od 75% u odnosu na muškarce u dobi od 20 do 50 godina i da se vide veće razlike u tome koliko sjemenski kanalići u testisima sadrže zrele sperme:[26]

  • Kod muškaraca starih 20–39 godina, 90% sjemenskih tubula sadrži zrelu spermu;
  • Kod muškaraca starih 40–69 godina, 50%;
  • Kod muškaraca starijih od 80 godina i više, 10%.[27]

Na pad muške plodnosti utiču mnogi faktori, uključujući način života, okoliš i psihološka stanja.[28]

Neka istraživanja također sugeriraju povećani rizik za zdravstvene probleme djece starijih očeva, ali nije dokazana jasna povezanost.[29] Široka skala u izraelskoj studiji sugerirala je da djeca muškaraca starijih od 40 godina imaju 5,75 puta veću vjerovatnoću od djece muškaraca mlađih od 30 godina da imaju poremećaj autističnog spektra, kontrolišući godinu rođenja, socioekonomski status i starost majke.[30]Za povećanu očinsku dob neki predlažu da se direktno poveže sa shizofrenijom, što nije dokazano.[31][32][33][34][35]

Australijski istraživači pronašli su dokaze koji ukazuju na to da prekomjerna težina ( pretilost) može prouzrokovati suptilno oštećenje sperme i spriječiti zdravu trudnoću. Kažu da je vjerovatnoća oplodnje bila 40% manja za uspjeh kada je otac imao prekomjernu težinu.[36]

Američko društvo za plodnost preporučuje dobnu granicu za davatelje sperme od 50 godina ili manje,[37] a mnoge klinike za plodnost u Ujedinjenom Kraljevstvu neće prihvatiti donacije muškaraca starijih od 40 ili 45 godina.[38]

Seksualna revolucija[uredi | uredi izvor]

Nakon 1960. godine postale su dostupne nove metode kontracepcije, idealna veličina porodice pala je sa troje na dvoje djece. Parovi su odgodili brak i prvo rođenje i naglo su smanjili broj trećih i četvrtih poroda.[39]

Neplodnost[uredi | uredi izvor]

Neplodnost odnosi se prvenstveno na biološku nesposobnost osobe da doprinese začeću. Neplodnost se također može odnositi na stanje žene koja nije u stanju da nosi trudnoću do punog roka. Mnogo je bioloških uzroka neplodnosti, uključujući neke koje medicinska intervencija može liječiti.[40]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Etienne van de Valle (adapted by), from the French section edited by Louis Henry (1982). "Fecundity". Multilingual demographic dictionary, English section, second edition. Demopaedia.org, International Union for the Scientific Study of Population. str. 621-1. Pristupljeno 8 February 2010.
  2. ^ Eugene Grebenik (1959). "Fecundity". Multilingual demographic dictionary, English section. Prepared by the Demographic Dictionary Committee of the International Union for the Scientific Study of Population. Demopaedia.org, United Nations Department of Economic and Social Affairs (DESA). str. 621-1. Arhivirano s originala, 11 February 2010. Pristupljeno 8 February 2010.
  3. ^ Walsh, Benjamin S.; Parratt, Steven R.; Hoffmann, Ary A.; Atkinson, David; Snook, Rhonda R.; Bretman, Amanda; Price, Tom A. R. (2019-01-09). "The Impact of Climate Change on Fertility". Trends in Ecology & Evolution (jezik: English). 0 (3): 249–259. doi:10.1016/j.tree.2018.12.002. ISSN 0169-5347. PMID 30635138.CS1 održavanje: Nepoznati jezik (link)
  4. ^ Berek JS and Novak E. Berek & Novak's gynecology. 14th ed. 2007, Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. Pg. 1186
  5. ^ A., B.; Schultz, Paul T. (June 1976). "Fertility Determinants: A Theory, Evidence, and an Application to Policy Evaluation". Population and Development Review. 2 (2): 293. doi:10.2307/1972043. JSTOR 1972043.
  6. ^ Frank, O. (27 September 2017). "The demography of fertility and infertility". www.gfmer.ch.
  7. ^ Last, John M. "Fecundity and Fertility". Encyclopedia of Public Health. Arhivirano s originala, 11 August 2009 – preko enotes.com.
  8. ^ For detailed discussions of each measure see Paul George Demeny and Geoffrey McNicoll, Encyclopedia of Population (2003)
  9. ^ "How to get pregnant". Mayo Clinic. 2016-11-02. Pristupljeno 2018-02-16.
  10. ^ "Fertility problems: assessment and treatment, Clinical guideline [CG156]". National Institute for Health and Care Excellence. Pristupljeno 2018-02-16. Published date: February 2013. Last updated: September 2017
  11. ^ Dr. Philip B. Imler & David Wilbanks. "The Essential Guide to Getting Pregnant" (PDF). American Pregnancy Association. Arhivirano s originala (PDF), 2018-06-01. Pristupljeno 2018-02-16.
  12. ^ Anderson, S. E.; Dallal, G. E.; Must, A. (2003). "Relative Weight and Race Influence Average Age at Menarche: Results From Two Nationally Representative Surveys of US Girls Studied 25 Years Apart". Pediatrics. 111 (4 Pt 1): 844–50. doi:10.1542/peds.111.4.844. PMID 12671122.
  13. ^ Apter, D. (February 1980). "Serum steroids and pituitary hormones in female puberty: a partly longitudinal study". Clinical Endocrinology. 12 (2): 107–120. doi:10.1111/j.1365-2265.1980.tb02125.x. PMID 6249519.
  14. ^ Takahashi, TA; Johnson, KM (May 2015). "Menopause". The Medical Clinics of North America. 99 (3): 521–34. doi:10.1016/j.mcna.2015.01.006. PMID 25841598.
  15. ^ Bourgeois, F. John; Gehrig, Paola A.; Veljovich, Daniel S. (1 January 2005). Obstetrics and Gynecology Recall. Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 9780781748797 – preko Google Books.
  16. ^ a b A computer simulation run by Henri Leridon, PhD, an epidemiologist with the French Institute of Health and Medical Research:
    • Leridon, H. (2004). "Can assisted reproduction technology compensate for the natural decline in fertility with age? A model assessment". Human Reproduction. 19 (7): 1548–53. doi:10.1093/humrep/deh304. PMID 15205397.
  17. ^ Dunson, David B.; Baird, Donna D.; Colombo, Bernardo (2004). "Increased Infertility With Age in Men and Women". Obstetrics & Gynecology. 103 (1): 51–6. doi:10.1097/01.AOG.0000100153.24061.45. PMID 14704244.
  18. ^ Rothman, Kenneth J.; Wise, Lauren A.; Sørensen, Henrik T.; Riis, Anders H.; Mikkelsen, Ellen M.; Hatch, Elizabeth E. (2013). "Volitional determinants and age-related decline in fecundability: a general population prospective cohort study in Denmark". Fertility and Sterility. 99 (7): 1958–64. doi:10.1016/j.fertnstert.2013.02.040. PMC 3672329. PMID 23517858.
  19. ^ Practice Committee of American Society for Reproductive Medicine in collaboration with Society for Reproductive Endocrinology Infertility (1 September 2013). "Optimizing natural fertility: a committee opinion". Fertility and Sterility. 100 (3): 631–637. doi:10.1016/j.fertnstert.2013.07.011. PMID 23993665.
  20. ^ Fertility Nutraceuticals, LLC [http://www.fertilitynutraceuticals.com/ivf-success/ "How to improve IVF success rates with smart fertility supplement strategy'date=2015
  21. ^ "Spanish woman ' is oldest mother'". BBC News. 2006-12-30. Pristupljeno 2006-12-30.
  22. ^ Couzin, Jennifer (2004). "Reproductive Biology: Textbook Rewrite? Adult Mammals May Produce Eggs After All". Science. 303 (5664): 1593. doi:10.1126/science.303.5664.1593a. PMID 15016968.
  23. ^ Wallace, WH; Kelsey, TW (2010). "Human Ovarian Reserve from Conception to the Menopause". PLOS ONE. 5 (1): e8772. Bibcode:2010PLoSO...5.8772W. doi:10.1371/journal.pone.0008772. PMC 2811725. PMID 20111701.
  24. ^ "Pregnancy After 35". March of Dimes. Pristupljeno October 30, 2014.
  25. ^ "Down syndrome".
  26. ^ a b c Kidd, Sharon A; Eskenazi, Brenda; Wyrobek, Andrew J (2001). "Effects of male age on semen quality and fertility: a review of the literature". Fertility and Sterility. 75 (2): 237–48. doi:10.1016/S0015-0282(00)01679-4. PMID 11172821.
  27. ^ Silber, Sherman (August 1991). "Effect of Age on Male Fertility". Seminars in Reproductive Medicine. 9 (3): 241–248. doi:10.1055/s-2007-1019415.
  28. ^ Campagne, Daniel M. (2013). "Can Male Fertility Be Improved Prior to Assisted Reproduction through The Control of Uncommonly Considered Factors?". International Journal of Fertility & Sterility. 6 (4): 214–23. PMC 3850314. PMID 24520443.
  29. ^ Wiener-Megnazi, Zofnat; Auslender, Ron; Dirnfeld, Martha (1 January 2012). "Advanced paternal age and reproductive outcome". Asian J Androl. 14 (1): 69–76. doi:10.1038/aja.2011.69. PMC 3735149. PMID 22157982.
  30. ^ Reichenberg, Abraham; Gross, Raz; Weiser, Mark; Bresnahan, Michealine; Silverman, Jeremy; Harlap, Susan; Rabinowitz, Jonathan; Shulman, Cory; Malaspina, Dolores; Lubin, Gad; Knobler, Haim Y.; Davidson, Michael; Susser, Ezra (2006). "Advancing Paternal Age and Autism". Archives of General Psychiatry. 63 (9): 1026–32. doi:10.1001/archpsyc.63.9.1026. PMID 16953005.
  31. ^ Jaffe, AE; Eaton, WW; Straub, RE; Marenco, S; Weinberger, DR (1 March 2014). "Paternal age, de novo mutations and schizophrenia". Mol Psychiatry. 19 (3): 274–275. doi:10.1038/mp.2013.76. PMC 3929531. PMID 23752248.
  32. ^ Schulz, S. Charles; Green, Michael F.; Nelson, Katharine J. (1 April 2016). Schizophrenia and Psychotic Spectrum Disorders. Oxford University Press. ISBN 9780199378074 – preko Google Books.
  33. ^ Malaspina, Dolores; Harlap, Susan; Fennig, Shmuel; Heiman, Dov; Nahon, Daniella; Feldman, Dina; Susser, Ezra S. (2001). "Advancing Paternal Age and the Risk of Schizophrenia". Archives of General Psychiatry. 58 (4): 361–7. doi:10.1001/archpsyc.58.4.361. PMID 11296097.
  34. ^ Sipos, Attila; Rasmussen, Finn; Harrison, Glynn; Tynelius, Per; Lewis, Glyn; Leon, David A; Gunnell, David (2004). "Paternal age and schizophrenia: a population based cohort study". BMJ. 329 (7474): 1070. doi:10.1136/bmj.38243.672396.55. PMC 526116. PMID 15501901.
  35. ^ Malaspina, Dolores; Corcoran, Cheryl; Fahim, Cherine; Berman, Ariela; Harkavy-Friedman, Jill; Yale, Scott; Goetz, Deborah; Goetz, Raymond; Harlap, Susan; Gorman, Jack (2002). "Paternal age and sporadic schizophrenia: Evidence for de novo mutations". American Journal of Medical Genetics. 114 (3): 299–303. doi:10.1002/ajmg.1701. PMC 2982144. PMID 11920852.
  36. ^ "Obesity | Fat men linked to low fertility". Sydney Morning Herald. 18 October 2010. Pristupljeno 19 October 2010.
  37. ^ Plas, E; Berger, P; Hermann, M; Pflüger, H (2000). "Effects of aging on male fertility?". Experimental Gerontology. 35 (5): 543–51. doi:10.1016/S0531-5565(00)00120-0. PMID 10978677.
  38. ^ Age Limit of Sperm Donors in the United Kingdom Pdf file Archived oktobar 3, 2008, na Wayback Machine
  39. ^ Bailey, M. J. (1 February 2006). "More Power to the Pill: The Impact of Contraceptive Freedom on Women's Life Cycle Labor Supply". The Quarterly Journal of Economics. 121 (1): 289–320. doi:10.1093/qje/121.1.289. hdl:1803/15760.
  40. ^ Makar, Robert S.; Toth, Thomas L. (2002). "The Evaluation of Infertility". American Journal of Clinical Pathology. 117 Suppl: S95–103. doi:10.1309/w8lj-k377-dhra-cp0b. PMID 14569805.
Demografija i fertilnost
  • Barrett, Richard E., Donald J. Bogue, and Douglas L. Anderton. The Population of the United States 3rd Edition (1997) compendium of data
  • Campagne, Daniel M (2013). "Can Male Fertility Be Improved Prior to Assisted Reproduction through The Control of Uncommonly Considered Factors?". International Journal of Fertility & Sterility. 6 (4): 214–23. PMC 3850314. PMID 24520443.
  • Ansley J. Coale|Coale, Ansley J. and Susan C. Watkins, eds. The Decline of Fertility in Europe, (1986)
  • Eversley, D. E. C. Social Theories of Fertility and the Malthusian Debate (1959) online edition
  • Garrett, Eilidh ety al. Family Size in England and Wales: Place, Class, and Demography, 1891-1911(2001) online edition
  • Grabill, Wilson H.. Clyde V. Kiser, Pascal K. Whelpton. The Fertility of American Women (1958), influential study at the peak of the Baby Boom online edition
  • GuzmÁn, JosÉ Miguel et al. The Fertility Transition in Latin America (1996) online edition
  • Haines, Michael R. and Richard H. Steckel (eds.), A Population History of North America. Cambridge University Press, 2000, 752 pp. advanced scholarship
  • Hawes, Joseph M. and Elizabeth I. Nybakken, eds. American Families: a Research Guide and Historical Handbook. (Greenwood Press, 1991)
  • Klein, Herbert S. A Population History of the United States. Cambridge University Press, 2004. 316 pp
  • Knox, P. L. et al. The United States: A Contemporary Human Geography. Longman, 1988. 287 pp.
  • Kohler, Hans-Peter Fertility and Social Interaction: An Economic Perspective (2001) online edition
  • Leete, Richard. Dynamics of Values in Fertility Change (1999) online edition
  • Lovett, Laura L. Conceiving the Future: Pronatalism, Reproduction, and the Family in the United States, 1890–1938, (2007) 236 pages;
  • Mintz Steven and Susan Kellogg. Domestic Revolutions: a Social History of American Family Life. (1988)
  • Pampel, Fred C.; Peters, H. Elizabeth (1995). "The Easterlin Effect". Annual Review of Sociology. 21: 163–194. doi:10.1146/annurev.so.21.080195.001115. PMID 12291060.
  • Population Reference Bureau, Population Handbook (5th ed. 2004) online (5th ed. 2004).
  • Reed, James. From Private Vice to Public Virtue: The Birth Control Movement and American Society Since 1830. 1978.
  • Tarver, James D. The Demography of Africa (1996) online edition
  • Weeks, John R. Population: An Introduction to Concepts and Issues (10th ed. 2007), standard textbook

Časopisi[uredi | uredi izvor]

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]