Pluton (mitologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rad nepoznatog umjetnika oko 1700.: Pluton otima Prozerpinu

Pluton je rimski bog podzemlja. U grčkoj mitologiji mu je jednak Had.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Caravaggio: Jupiter, Neptun i Pluton. Braća su prikazana sa svetim životinjma i simbolima.

Pluton znači "bogat", a dolazi od grčke riječi ploutos – "bogatstvo". Grci su Hada također zvali Pluton, a Rimljani su poslije preuzeli to ime za svog boga. U grčkom jeziku, Pluton se piše Πλούτων (Ploutōn). Plutonovo ime je povezano i sa grčkim podzemnim bogom Plutosom, koji je sin Hada i Perzefone. Od Plutonovog ili Plutosovog imena potječe riječ plutokracija. Druga Plutonova imena su Pluto, Dis Pater i Ojbulej. Po njemu je nazvana jedna patuljasta planeta.

Opis[uredi | uredi izvor]

Pluton je sin Ops i Saturna, brat Veste, Junone, Cerere, Jupitera i Neptuna, unuk Cela i Terre. On je stariji od svoje braće, ali mlađi od sestara. Saturn je progutao svako svoje dijete, osim Jupitera, kojeg je Ops skrila. Kad je Jupiter postao kralj, zavladao je nebom; Neptun je dobio more, a Pluton podzemlje. Braća su Cereri dali površinu Zemlje za vlast. Pluton je vladar podzemlja, koje se zove Had, kao i u grčkoj mitologiji. Njemu dolaze duše mrtvaca. Prikazivan je uz psa Kerbera, sa štapom i sa kacigom koja ga čini nevidljivim (ovi su atributi direktno prenijeti iz grčke mitologije).

Otmica Prozerpine[uredi | uredi izvor]

Pluton sa štapom, statua

Jupiter je oženio Junonu, a Neptun Salaciju. Niti jedna božica nije htjela Plutona za muža. Venera, božica ljepote i ljubavi, htjela je donijeti ljubav Plutonu. Poslala je svog sina Amora da ispali čarobnu strijelu ljubavi prema Plutonu. Pluton je pogođen i zaljubio se u svoju nećakinju Prozerpinu, Jupiterovu i Cererinu kćer. Prozerpina je bila na Siciliji, na ostrvu koje je njena majka jako voljela. Igrala se sa nimfama i brala cvijeće. Iz vulkana Etna došao je Pluton i odveo je u podzemlje. Prozerpina je postala kraljica podzemlja. Cerera je prošla cijelu Zemlju tražeći svoju kćer. Bila je vrlo tužna te je zaboravila na usjeve i plodove, pa je priroda opustjela. Odbila se vratiti na planinu Olimp. Hodala je Zemljom stvarajući pustinju. Jupiter je bio zabrinut za svoju sestru Cereru i svoju kćer Prozerpinu pa je poslao Merkura, svog sina, da nađe Prozerpinu kod Plutona. Pluton je odbio pustiti svoju ženu, tvrdeći da je ona njegova i zato što je pojela zrnje šipka. Ali postignut je dogovor: Prozerpina će ostati 6 mjeseci kod njega, ostatak godine kod majke. To je dovelo do smjene godišnjih doba.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]