Pobuna na brodu "Bounty" (1935)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pobuna na brodu "Bounty"
Originalni poster filma
Izvorni naslovMutiny on the Bounty
RežiserFrank Lloyd
Producent
Scenarist(i)
Uloge
Muzika
Filmska muzika:
KinematografijaArthur Edeson
MontažaMargaret Booth
ProdukcijaMetro-Goldwyn-Mayer
Distributer
Premijera8. novembar 1935.[1]
Trajanje132 minute
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet1,95 miliona dolara[2]
Zarada4,46 miliona dolara[2][3]

Pobuna na brodu "Bounty" američki je film u žanru drame snimljen 1935. u režiji Franka Lloyda na osnovu istoimenog romana autora Charlesa Nordhoffa i Jamesa Normana Halla. Film govori o uzbudljivoj avanturi na moru, a temelji se na istinitoj priči iz 1787. o poznatoj pobuni na britanskom ratnom brodu HMS Bounty. Cilj misije bio je da se od Portsmoutha do Tahitija prevuče hljebno drvo, koje bi se presadilo na Zapadnoindijskim otocima kao jeftina hrana za robove. Film je prerada verzije iz 1933. pod nazivom U osvit Bountya, u kojoj je glavnu ulogu igrao Errol Flynn. Glavne uloge tumače Charles Laughton, kao nemilosrdni i sadistički kapetan Bligh, Clark Gable, kao romantični i poletni Christian Fletcher, i Franchot Tone, kao učtivi oficir Byam.[4][5]

Film je imao 7 nominacija za Oscara, a osvojio je jedan, i to u kategoriji za najbolji film.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Jedne noći u Portsmouthu u Engleskoj 1787. mornarička policija provaljuje u lokalnu konobu i prisilno regrutiraju sve muškarce koji su pili u pomorsku službu. Jedan od muškaraca pita gdje će brod da plovi, a glavni iz policije ga obavještava da je HMS Bounty. Nakon što je upitan o tome ko je kapetan, jedan od muškaraca koji je postavio pitanje dobio je odgovor da je kapetan William Bligh (Charles Laughton). Čuvši ko je kapetan jedan od njih pokušava da pobjegne, jer Bligh je bio poznat kao brutalan tiranin koji rutinski određuje oštre kazne podjednako za oficire i posadu koji nemaju disciplinu, izazivaju incidente na brodu, ili na bilo koji način prkose njegovom autoritetu. Bounty isplovljava iz engleske luke nekoliko dana kasnije i kreće na putovanje preko Pacifika dugo dvije godine. Fletcher Christian (Clark Gable), koji je na funkciji brodskog poručnika, po prirodi je impresivan i saosjećajan čovjek koji ne odobrava tretman posade od strane kapetana Bligha. Roger Byam (Franchot Tone) je idealistički pitomac vojno-pomorske akademije koji je u dilemi između svoje odanosti kapetanu Blighu, zbog pomorske tradicije njegove porodice, i njegovog prijateljstva sa Christianom.

Tokom putovanja, neprijateljstvo između Christiana i Bligha raste nakon što Christian otvoreno osporava nepravednu praksu Bligha. Kada brod stiže na otok Tahiti, gdje posada nabavlja hljebno drvo za utovar na brod, Bligh kažnjava Christiana ne dopuštajući mu da napusti brod za vrijeme njihovog boravka. Byam, u međuvremenu, nalazi novo prebivalište na otoku, gdje živi sa poglavicom otoka, Hitihitijem (William Bambridge), i njegovom kćerkom, Tehani (Movita Castaneda), i sastavlja engleski rječnik za Tahićanski jezik. Hitihiti nagovara Bligha da omogući Christianu dnevne posjete otoku. Bligh se slaže ali ubrzo iz inata ponovo uspostavlja zabranu. Christian zanemaruje zabranu i provodi jedan dan van broda zabavljajući se sa jednom tahićanskom djevojkom, Maimiti (Mamo Clark). Christian joj obećava da će se vratiti jednog dana.

Nakon napuštanja Tahitija posada počinje govoriti o pobuni, nakon oštrih disciplinskih mjera kapetana Bligha što dovodi do smrti omiljenog hirurga broda, g. Bacchusa (Dudley Digges). Bligh smanjuje sljedovanje vode posadi u korist napajanja vodom za hljebno drvo. Christian, iako se u početku protivi ideji, odlučuje da više ne može tolerirati Blighovu brutalnost, kada postaje svjedokom okivanja članova posade u željezne lance. On donosi odluku da odobri pokretanje pobune. Posada zapljenjuje kabine sa oružjem i preuzima brod. Bligh i njegove pristalice su bačeni u čamac i ostavljeni su da plutaju na moru, sa mapom i hranom kako bi im se osigurao opstanak. Pod Blighovom čvrstom komandom, oni uspješno pronalaze svoj put nazad na kopno.

U međuvremenu, Christian naređuje povratak Bountya na Tahiti. Byam, koji se nalazio u svojoj kabini tokom pobune, ne odobrava ono što je Christian učinio i odlučuje da njih dva više ne mogu biti prijatelji. Mjesecima kasnije, Byam sklapa brak sa Tehani a Christian ženi Maimiti i ima dijete sa njom, dok ostatak posade uživa u slobodi na otoku. Nakon dugog perioda otuđenja, Byam i Christian se mire i ponovo postaju prijatelji. Međutim, kada je britanski brod HMS Pandora primijećen da se približava, Byam i Christian odlučuju da se moraju rastati. Byam i nekoliko članova posade ostaju na otoku u iščekivanju broda da ih vrati nazad u Englesku, dok Christian predvodi ostatak posade, zajedno sa svojom suprugom i nekoliko Tahićana i žena ukrcavaju se nazad na brod Bounty u potrazi za novim otokom na kojem bi mogli naći utočište.

Byam se ukrcava na Pandoru i, na svoje veliko iznenađenje, otkriva da je Bligh kapetan. Bligh, koji sumnja da je Byam bio saučesnik u pobuni, zatvara ga tokom ostatka putovanja preko mora. Po povratku u Englesku Byam je izveden pred vojni sud i proglašen je krivim za pobunu. Prije nego što ga je sud osudio, Byam je progovorio o Blighovoj okrutnosti, dehumanizirajućem ponašanju na brodu Bounty. Zbog intervencije njegovog prijatelja Sir Josepha Banksa (Henry Stephenson) i Lorda Hooda (David Torrence), Byama je pomilovao kralj Đorđe III i dozvoljeno mu je da nastavi svoju pomorsku karijeru.

U međuvremenu, Christian je pronašao Pitcairn, nenaseljeni, ali još uvijek nastanjivi otok, što mu ulijeva povjerenje da će mu pružiti adekvatno utočište i da će biti van dohvata Kraljevske mornarice. Nakon što se Bounty nasukao na stijene, Christian naređuje da se brod spali.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Historijske netačnosti[uredi | uredi izvor]

Charles Laughton kao kapetan Bligh u momentu kad je ostavljen da pluta po moru od strane Fletchera Christiana (Clark Gable)

Film sadrži nekoliko historijskih netačnosti. Kapetan William Bligh nikada nije bio na brodu HMS Pandora, niti je bio prisutan na suđenju pobunjenicima koji su ostali na Tahiti-ju. U to vrijeme on je bio na pola puta oko svijeta po drugi put u potrazi za hljebnim drvetom. Otac Fletchera Christiana je umro mnogo godina prije nego što je Christian krenuo na putovanje brodom Bounty, a film prikazuje Christianovog oca na suđenju. Treba napomenuti, međutim, da je film uvijek predstavljan kao adaptacija trilogije Nordhoffa i Halla, koja se također razlikovala od stvarne priče o pobuni.

Bligh je prikazan kao brutalan čovjek koji zavodi sadističku disciplinu. Posebno epizode koje uključuju kažnjavanje tegljenjem živih ljudi kroz more i šibanje mrtvog čovjeka, ništa od ovoga se nije dogodilo u stvarnosti. Tegljenje se rijetko koristilo, i pitanje je da li se to uopšte i koristilo i poznato je da je ta praksa već dugo bila napuštena prije Blighovog vremena. Ustvari, detaljan dnevnik sa broda Bounty 'otkriva da je stopa šibanja bila niža od prosjeka za to vrijeme. Prije pobune, Bounty je imao samo dva smrtna slučaja - jedan pomorac je umro od skorbuta a ne od tegljenja kroz more, a brodski hirurg je umro od pretjeranog opijanja i nehata, a ne kao rezultat zloupotrebe od strane kapetana Bligha. Isto tako, film prikazuje pobunjenike kako preuzimaju brod tek nakon što su ubili nekoliko lojalnih članova posade, a u stvari, niko nije poginuo. Jedan član posade zamalo nije upucao Bligha ali ga je Christian spriječio. Na kraju, Christian je prikazan da je odlučio da preuzme brod nakon što su neki članovi posade nepravedno stavljeni u lance po naredbi Bligha; ovo je također bilo izmišljeno.

Zbog historijske preciznosti, Clark Gable je nerado morao da obrije svoje poznate brkove jer su mornari Kraljevske mornarice u 18. vijeku morali biti obrijani. U završnoj sceni filma, Gable drži dirljiv govor svojim kolegama pobunjenicima, govoreći im o stvaranju savršenog društva slobodnih ljudi na otoku Pitcairn, daleko od kapetana Bligha i njegove mornarice. Stvarnost je bila sasvim drugačija.

Lik pitomca vojno-pomorske akademije Rogera Byama je zasnovan na stvarnoj osobi, Peteru Heywoodu, koji nije naveden u romanu ni u filmu. Baš kao što je izmišljeni lik Byama bio pomilovan na kraju filma, u stvarnom životu Peter Heywood je također bio pomilovan zbog učešća u pobuni. MGM trailer iz 1935. godine je napravio grešku nazivajući pitomca Byama poručnikom.

Pobunjenik Thomas Ellison je prikazan kao da mu je bilo dozvoljeno da vidi svoju ženu prije svog pogubljenja. Nema podataka koji bi ukazivali na to da je pravi Ellison bio u braku, a u svakom slučaju posjete ove vrste u stvarnom životu nikada ne bi bile dozvoljene.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Druge filmske verzije[uredi | uredi izvor]

1962. godine je snimljen više od tri sata dug rimejk Pobuna na brodu Bounty, u kojem glume Marlon Brando kao Fletcher Christian i Trevor Howard kao kapetan Bligh, ali je film doživio katastrofu kako kritičku tako i financijsku u to vrijeme, ali je kasnije doživio reviziju pa je dobio povoljne ocjene nekih kritičara.

Godine 1984. Mel Gibson je igrao Christiana nasuprot Anthonya Hopkinsa kao Bligh u filmu koji se ne zasniva na Nordhoff-Hallovom romanu, nego na historijskom djelu Richarda Hougha pod nazivom The Bounty. Ova najnovija verzija, koja daje daleko ljepši pogled na kapetana Bligha, smatra se najbližim historijskim događajima.

Verzija iz 1935. godine nije bila sama po sebi prvi film koji se bavio slučajem pobune. Australijski film iz 1933. godine pod nazivom U osvit Bountya, sa tada nepoznatim Errolom Flynnom kao Fletcher Christian, bio je pušten na prikazivanje u kinima, ali nije bio uspješan i prikazivan je samo u nekoliko zemalja izvan Australije. Postoji još i ranija verzija filma u australijsko-novozelandskoj ko-produkciji iz 1916. godine, Pobuna na brodu Bounty u režiji Raymonda Longforda.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Brown, Gene (1995). Movie Time: A Chronology of Hollywood and the Movie Industry from Its Beginnings to the Present. New York: Macmillan. str. 125. ISBN 0-02-860429-6. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) In New York, the film opened at the Capitol Theatre, the site of many prestigious MGM film premieres.
  2. ^ a b The Eddie Mannix Ledger, Los Angeles: Margaret Herrick Library, Center for Motion Picture Study
  3. ^ "Mutiny on the Bounty, Overview". Movie Guy 24/7. Arhivirano s originala, 17. 3. 2013. Pristupljeno 14. 4. 2013.
  4. ^ "Mutiny on the Bounty (1935): Best Picture Oscar, Clark Gable's Most Favorite Film". emanuellevy.com. Pristupljeno 28. 8. 2016.
  5. ^ "Mutiny on the Bounty (United States, 1935)". reelviews.net. Pristupljeno 28. 8. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]