Pobune (knjiga)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
POBUNE
Autor Derviš Sušić, 1966
Originalni naziv Pobune
Jezik Bosanski jezik
Vrsta djela Zbirka pripovijetki/roman
Vrijeme i mjesto nastanka 1966; Sarajevo
Pripovjedač Ima ih više
Gledište Prvo lice
Vrijeme radnje Od kraja bosanske kraljevine do II. svjetskog rata
Mjesto radnje Bosna i Hercegovina, Turska, i drugo
Glavni lik Ima ih više
Vrhunac Poseban u svakoj pripovijetki
Teme Pobune protiv klasnih razlika i drugo

"Pobune" je naziv zbirke pripovijetki bh. pisca Derviša Sušića (izdana 1966. godine). Zbirka "Pobune" sadrži pet pripovijetki ("Plaćenik", "Kaimija", "Seljačka jadikovka", "Kad se vratim" i "Preko mutne vode"), koje se odlikuju dramskom lirikom fabuliranja i koje, radi svoje međusobne povezanosti, dovode do toga da se ova zbirka naziva i romanom. "Pobune" u prvom planu prikazuju sliku bošnjačkog naroda i njegovu historijsku dramu, koja se proteže od kraja bosanske kraljevine i turskog carstva ("Plaćenik", "Kaimija" i "Seljačka jadikovka"), preko austro-ugarskog perioda ("Kad se vratim"), do Drugog svjetskog rata ("Preko mutne vode"). Zanimljiva je demitologizacija pojedinih likova, koju je izvršio Derviš Sušić (Tale Ličanin, Hasan Kaimija i slično). S obzirom da se knjiga u velikoj mjeri bavi pobunama protiv klasnih razlika, onda je jasno zašto je Sušić pokušao da uništi neke kultove ličnosti, koji su stvoreni u usmenom predanju.

U "Pobunama" je prikazan bosanski (prvenstveno bošnjački) čovjek koji, naizgled, trpi i podnosi sve nedaće, dok u jednom trenutku ne pokaže, otvoreno, svoju tvrdoglavost i prkos, odnosno, dok se ne pobuni. Te pobune su u ovoj knjizi nekada uzimale velike razmjere, a nekada bile individualne. Pobune su bile prvenstveno protiv klasnih razlika:

..Dok je uprava gore, dronjav žitelj dolje, a vojska grdna zvijer na tankom lancu, bit će buna i pohara... (Plaćenik)


Simbol mutne vode[uredi | uredi izvor]

Povezanost pripovijetki se može, osim porodičnog elementa (likovi su svi pripadnici jedne porodice), vidjeti i u provlačenju simbola "mutne vode" kroz, skoro, sve pripovijetke (jedino je nema u pripovijetci "Kad se vratim"). Ta mutna voda može simbolizirati nekoliko stvari (na primjer: klasni rascjep), ali radi same tematike knjige ona simbolizira osobit položaj bošnjačkog naroda, koji je rascjepljen između istoka i zapada. U pripovijetci "Plaćenik", prvi put se pojavljuje mutna voda, koju je "doživio" Abdulah Pilavija (u ostalim pripovijetkama, osim u "Kad se vratim" i "Preko mutne vode", glavni likovi sanjaju mutnu vodu). U pripovijetci "Plaćenik" Abdulah Pilavija, bivši bosanski krstjanin Ostoja Dobrisalić, dolazi u poziciju kada ne može preći rijeku, a u isto vrijeme se ne može ni vratiti nazad. Ta, naizgled, bez izlazna situacija, simbolizira bošnjački narod u cjelini.


Likovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]



Books-aj.svg aj ashton 01.svg Nedovršeni članak Pobune (knjiga) koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.