Pobune (knjiga)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
POBUNE
Autor Derviš Sušić, 1966
Originalni naziv Pobune
Jezik Bosanski jezik
Vrsta djela Zbirka pripovijetki/roman
Vrijeme i mjesto nastanka 1966; Sarajevo
Pripovjedač Ima ih više
Gledište Prvo lice
Vrijeme radnje Od kraja bosanske kraljevine do II. svjetskog rata
Mjesto radnje Bosna i Hercegovina, Turska, i drugo
Glavni lik Ima ih više
Vrhunac Poseban u svakoj pripovijetki
Teme Pobune protiv klasnih razlika i drugo

"Pobune" je naziv zbirke pripovijetki bh. pisca Derviša Sušića (izdana 1966. godine). Zbirka "Pobune" sadrži pet pripovijetki ("Plaćenik", "Kaimija", "Seljačka jadikovka", "Kad se vratim" i "Preko mutne vode"), koje se odlikuju dramskom lirikom fabuliranja i koje, radi svoje međusobne povezanosti, dovode do toga da se ova zbirka naziva i romanom. "Pobune" u prvom planu prikazuju sliku bošnjačkog naroda i njegovu historijsku dramu, koja se proteže od kraja bosanske kraljevine i turskog carstva ("Plaćenik", "Kaimija" i "Seljačka jadikovka"), preko austro-ugarskog perioda ("Kad se vratim"), do Drugog svjetskog rata ("Preko mutne vode"). Zanimljiva je demitologizacija pojedinih likova, koju je izvršio Derviš Sušić (Tale Ličanin, Hasan Kaimija i slično). S obzirom da se knjiga u velikoj mjeri bavi pobunama protiv klasnih razlika, onda je jasno zašto je Sušić pokušao da uništi neke kultove ličnosti, koji su stvoreni u usmenom predanju.

U "Pobunama" je prikazan bosanski (prvenstveno bošnjački) čovjek koji, naizgled, trpi i podnosi sve nedaće, dok u jednom trenutku ne pokaže, otvoreno, svoju tvrdoglavost i prkos, odnosno, dok se ne pobuni. Te pobune su u ovoj knjizi nekada uzimale velike razmjere, a nekada bile individualne. Pobune su bile prvenstveno protiv klasnih razlika:

..Dok je uprava gore, dronjav žitelj dolje, a vojska grdna zvijer na tankom lancu, bit će buna i pohara... (Plaćenik)


Simbol mutne vode[uredi | uredi izvor]

Povezanost pripovijetki se može, osim porodičnog elementa (likovi su svi pripadnici jedne porodice), vidjeti i u provlačenju simbola "mutne vode" kroz, skoro, sve pripovijetke (jedino je nema u pripovijetci "Kad se vratim"). Ta mutna voda može simbolizirati nekoliko stvari (na primjer: klasni rascjep), ali radi same tematike knjige ona simbolizira osobit položaj bošnjačkog naroda, koji je rascjepljen između istoka i zapada. U pripovijetci "Plaćenik", prvi put se pojavljuje mutna voda, koju je "doživio" Abdulah Pilavija (u ostalim pripovijetkama, osim u "Kad se vratim" i "Preko mutne vode", glavni likovi sanjaju mutnu vodu). U pripovijetci "Plaćenik" Abdulah Pilavija, bivši bosanski krstjanin Ostoja Dobrisalić, dolazi u poziciju kada ne može preći rijeku, a u isto vrijeme se ne može ni vratiti nazad. Ta, naizgled, bez izlazna situacija, simbolizira bošnjački narod u cjelini.


Likovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]



Books-aj.svg aj ashton 01.svg Nedovršeni članak Pobune (knjiga) koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.