Polenova cijev

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Polenove cijevi izrastaju iz polenovog zrnan (kao što se vidi pod mikroskopom)

Polenova cijev je cijev kroz koju sperma iz polena dospijeva u jajnu ćeliju, a oplođena biljka tvori sjemena.

Kod većine sjemenjača djeluje kao prolazni put. Prenosi ćelije sperme iz polenovog zrna, od žiga tučka (u cvjetnica) do ovula u podnožju tučka. Kao i paprati, druge bazne kopnene biljke i mnoge alge, neke gimnosperme imaju flagelatne spermatozoide, koji plivaju kroz vodenastu tekućinu da oplode jajne ćelije. [1][2]

Dijagram glavnih sdijelova zrelog cvijeta

U angiospermi polenova cijev klija zrna i raste cijelom dužinom kroz žig, vrat, jajnik i ovulu da bi stigla do jaja. U kukuruzu ta pojedinačna ćelija može narasti duže od 12 inča da pređe dužinu vrata. Spermiji sami po sebi nisu pokretni i nose se u cijevi. Kad vrh cijevi dođe do jajeta, rasprsne se i oslobađa dva spermatozoida što dovodi do "dvostruke oplodnje". Jedna spermalna ćelija spaja se s a jajnom ćelijom kako bi se stvorio embrion nove biljke, dok se druga ujedinjuje sa centralnom ćelijom (polarnim jedrima), da bi se stvorio endosperm sjemena. Endosperm je bogat skrobom, proteinima i uljima i glavni je izvor ljudske hrane (npr. [pšenica], ječam, raž, zob, kukuruz)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. 
  2. ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]