Politika Federacije Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Ona je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet koji samostalno obavlja određene ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, osim onih koje su izričito u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[1] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[1]

Spisak predsjednika[uredi | uredi izvor]

Ime Mandat Politička stranka
Od Do
Krešimir Zubak 31. maj 1994. 18. maj 1997. HDZ BiH
Vladimir Šoljić 18. maj 1997. 29. december 1997. HDZ BiH
Ejup Ganić 1. januar 2000. 1. januar 2001. SDA
Ivo Andrić Lužanski 1. januar 1999. 1. januar 2000. HDZ BiH
Ejup Ganić 1. januar 2000. 1. januar 2001. SDA
Ivo Andrić Lužanski 1. januar 2001. 28. februar 2001. HDZ BiH
Karlo Filipović 28. februar 2001. 1. januar 2002. SDP
Safet Halilović 1. januar 2002. 27. januar 2003. SzBiH
Niko Lozančić 27. januar 2003. 22. februar 2007. HDZ BiH
Borjana Krišto 22. februar 2007. 17. mart 2011. HDZ BiH
Živko Budimir 17. mart 2011. 9. februar 2015. HSP BiH
Marinko Čavara 9. februar 2015. trenutno HDZ BiH

Parlament[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH
  SDA: 29
  HDZ BiH-HNS: 16
  SDP BiH: 11
  DF - GS: 10
  SBB: 7
  NS: 6
  PDA: 3
  HDZ 1990 - HSP BiH - HNL: 2
  NES: 3
  NiP - NB: 3
  LS BiH: 1
  Nezavisni: 7

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema njenom Ustavu, najviše je zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiHKlub Bošnjaka (17):
  SDA: 6
  SBB: 2
  SDP BiH: 2
  NES: 2
  SzBiH: 1
  PDA: 1
  NiP: 1
  Nezavisni: 2
Klub Hrvata (17):
  HDZ BiH: 13
  BNS: 1
  DF: 1
  LS BiH: 1
  Nezavisni: 1
Klub Srba (17):
  SDP BiH: 6
  SNSD: 2
  LDS: 2
  SDBiH: 1
  PS: 1
  Srpska lista: 1
  SDA: 1
  HDZ BiH: 1
  Nezavisni: 2
Klub "Ostali" (7):
  SDP BiH: 2
  NS: 2
  DF: 1
  LS BiH: 1
  NSRzB: 1

Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.[2]

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.[3]

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[4]

Sazivi[uredi | uredi izvor]

Parlament Federacije BiH dosada je funkcionisao u sedam saziva:

Izbori Saziv
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. I saziv (14. septembar 1996 – 14. septembar 1998)
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. II saziv (14. septembar 1998 – 5. oktobar 2002)
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. III saziv (5. oktobar 2002 – 1. oktobar 2006)
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. IV saziv (1. oktobar 2006 – 3. oktobar 2010)
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. V saziv (3. oktobar 2010 – 12. oktobar 2014)
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. VI saziv (12. oktobar 2014 – 7. oktobar 2018)
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. VII saziv (od 7. oktobra 2018)

Vlada[uredi | uredi izvor]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jest izvršni organ Federacije Bosne i Hercegovine i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije. Sjedište Vlade Federacije je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine,[5] ustanovljena je podjela izvršnih nadležnosti između predsjednika Federacije, potpredsjednika Federacije, premijera, zamjenika premijera i ministara.

Premijer je nadležan za: provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguravanje izvršavanja odluka sudova Federacije; predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije; predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje proračunskih prijedloga Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

Zamjenici premijera nadležni su za : vršenje dužnosti ministra; pomaganje premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona; odlučivanje da li će zatražiti mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i vršenje dužnosti premijera kad ovaj nije u mogućnosti da obavlja svoju funkciju ili kada je mjesto premijera upražnjeno dok novi premijer ne preuzme funkciju.

Svaki ministar je nadležan za : provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi premijer; rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva; izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa; pomaganje premijeru u provođenju federalne politike i izvršavanju zakona Federacije Bosne i Hercegovine itd..

Sastav[uredi | uredi izvor]

9. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
5
4
4
1
3
Od ukupno 17 mandata na pojedine partije otpada:
      HDZ BiH: 5
      SBB: 4
      SDA: 4
      NiP: 1
      Trenutno bez zastupnika: 3

Ministarstva bez ministara[a][b]

Dužnost Vršilac Stranka
Predsjednik Vlade Fadil Novalić SDA
Zamjenica predsjednika Vlade Jelka Miličević HDZ BiH
Zamjenik predsjednika Vlade Vesko Drljača SBB
Ministarstvo Ministar Stranka
Ministarstvo unutrašnjih poslova Aljoša Čampara NiP
Ministarstvo pravde Mato Jozić HDZ BiH
Ministarstvo finansija Jelka Miličević HDZ BiH
Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić SBB
Ministarstvo prometa i komunikacija Denis Lasić HDZ BiH
Ministarstvo rada i socijalne politike Vesko Drljača SBB
Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić SDA
Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević (do 29. 7. 2020)[a] -
Ministarstvo zdravstva Vjekoslav Mandić (do 7. 10. 2021)[b] -
Ministarstvo obrazovanja i nauke Elvire Dilberović (do 22. 1. 2021)[c] -
Ministarstvo kulture i sporta Zora Dujmović HDZ BiH
Ministarstvo trgovine Zlatan Vujanović SBB
Ministarstvo prostornog uređenja Josip Martić HDZ BiH
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić SDA
Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić SDA
Ministarstvo okoliša i turizma Edita Đapo SBB

Sazivi[uredi | uredi izvor]

  1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića, izabrana 31. aprila 1994. godine;
  2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Izudina Kapetanovića, izabrana 31. januara 1996. godine;
  3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića, izabrana 18. decembra 1996. godine;
  4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Alije Behmena, izabrana 12. marta 2001. godine;
  5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ahmeta Hadžipašića, izabrana 14. februara 2003.godine;
  6. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nedžada Brankovića, izabrana 30. marta 2007. godine;
  7. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Mustafe Mujezinovića, izabrana 25. juna 2009. godine;
  8. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića, izabrana 17. marta 2011. godine;
  9. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića, izabrana 31. marta 2015. godine;

Ustavni sud[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  2. ^ "Historijat Parlamenta". Arhivirano s originala, 24. 12. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  3. ^ "Predstavnički dom - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom". predstavnickidom-pfbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 11. 2021.
  4. ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA | Historijat". parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 11. 2021.
  5. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( s amandmanima I - CIX)

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević preminuo je 29. 7. 2020. godine na Klinici za plućne bolesti Podhrastovi Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
  2. ^ a b Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić preminuo je 7. 10. 2021. godine na Kliničkom centru Sveučilišta u Mostaru.
  3. ^ Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara prihvatio je ostavku federalne ministrice obrazovanja i nauke Elvire Dilberović koja je odlukom Predsjedništva BiH imenovana na dužnost ambasadorice u Kraljevini Švedskoj.