Politika Federacije Bosne i Hercegovine
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Bosne i Hercegovine |
---|
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine |
---|
Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Ona je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet koji samostalno obavlja određene ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, osim onih koje su izričito u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Struktura[uredi | uredi izvor]
Predsjednik[uredi | uredi izvor]
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[1] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[1]
Spisak predsjednika[uredi | uredi izvor]
Ime | Mandat | Politička stranka | |
---|---|---|---|
Od | Do | ||
Krešimir Zubak | 31. maj 1994. | 18. maj 1997. | HDZ BiH |
Vladimir Šoljić | 18. maj 1997. | 29. december 1997. | HDZ BiH |
Ejup Ganić | 1. januar 2000. | 1. januar 2001. | SDA |
Ivo Andrić Lužanski | 1. januar 1999. | 1. januar 2000. | HDZ BiH |
Ejup Ganić | 1. januar 2000. | 1. januar 2001. | SDA |
Ivo Andrić Lužanski | 1. januar 2001. | 28. februar 2001. | HDZ BiH |
Karlo Filipović | 28. februar 2001. | 1. januar 2002. | SDP |
Safet Halilović | 1. januar 2002. | 27. januar 2003. | SzBiH |
Niko Lozančić | 27. januar 2003. | 22. februar 2007. | HDZ BiH |
Borjana Krišto | 22. februar 2007. | 17. mart 2011. | HDZ BiH |
Živko Budimir | 17. mart 2011. | 9. februar 2015. | HSP BiH |
Marinko Čavara | 9. februar 2015. | trenutno | HDZ BiH |
Parlament[uredi | uredi izvor]
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema njenom Ustavu, najviše je zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.
Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.[2]
Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.[3]
Dom naroda[uredi | uredi izvor]
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[4]
Sazivi[uredi | uredi izvor]
Parlament Federacije BiH dosada je funkcionisao u sedam saziva:
Izbori | Saziv |
---|---|
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. | I saziv (14. septembar 1996 – 14. septembar 1998) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. | II saziv (14. septembar 1998 – 5. oktobar 2002) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. | III saziv (5. oktobar 2002 – 1. oktobar 2006) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. | IV saziv (1. oktobar 2006 – 3. oktobar 2010) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. | V saziv (3. oktobar 2010 – 12. oktobar 2014) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. | VI saziv (12. oktobar 2014 – 7. oktobar 2018) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | VII saziv (od 7. oktobra 2018) |
Vlada[uredi | uredi izvor]
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jest izvršni organ Federacije Bosne i Hercegovine i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije. Sjedište Vlade Federacije je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.
Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine,[5] ustanovljena je podjela izvršnih nadležnosti između predsjednika Federacije, potpredsjednika Federacije, premijera, zamjenika premijera i ministara.
Premijer je nadležan za: provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguravanje izvršavanja odluka sudova Federacije; predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije; predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje proračunskih prijedloga Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Zamjenici premijera nadležni su za : vršenje dužnosti ministra; pomaganje premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona; odlučivanje da li će zatražiti mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i vršenje dužnosti premijera kad ovaj nije u mogućnosti da obavlja svoju funkciju ili kada je mjesto premijera upražnjeno dok novi premijer ne preuzme funkciju.
Svaki ministar je nadležan za : provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi premijer; rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva; izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa; pomaganje premijeru u provođenju federalne politike i izvršavanju zakona Federacije Bosne i Hercegovine itd..
Sastav[uredi | uredi izvor]
Dužnost | Vršilac | Stranka | |
---|---|---|---|
Predsjednik Vlade | Fadil Novalić | SDA | |
Zamjenica predsjednika Vlade | Jelka Miličević | HDZ BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Vesko Drljača | SBB |
Sazivi[uredi | uredi izvor]
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića, izabrana 31. aprila 1994. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Izudina Kapetanovića, izabrana 31. januara 1996. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića, izabrana 18. decembra 1996. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Alije Behmena, izabrana 12. marta 2001. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ahmeta Hadžipašića, izabrana 14. februara 2003.godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nedžada Brankovića, izabrana 30. marta 2007. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Mustafe Mujezinovića, izabrana 25. juna 2009. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića, izabrana 17. marta 2011. godine;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića, izabrana 31. marta 2015. godine;
Ustavni sud[uredi | uredi izvor]
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
- ^ "Historijat Parlamenta". Arhivirano s originala, 24. 12. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.
- ^ "Predstavnički dom - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom". predstavnickidom-pfbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 11. 2021.
- ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA | Historijat". parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 11. 2021.
- ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( s amandmanima I - CIX)
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević preminuo je 29. 7. 2020. godine na Klinici za plućne bolesti Podhrastovi Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
- ^ a b Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić preminuo je 7. 10. 2021. godine na Kliničkom centru Sveučilišta u Mostaru.
- ^ Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara prihvatio je ostavku federalne ministrice obrazovanja i nauke Elvire Dilberović koja je odlukom Predsjedništva BiH imenovana na dužnost ambasadorice u Kraljevini Švedskoj.