Poljska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Poljska
Rzeczpospolita Polska
Zastava Poljske Grb Poljske
Zastava Grb
Uzrečicanema
HimnaMazurek Dąbrowskiego
(poslušaj)
Položaj Poljske
Glavni grad Varšava
52°13′N 21°02′E / 52.217°N 21.033°E / 52.217; 21.033
Službeni jezik poljski
Državno uređenje Republika
 -  Predsjednik Andrzej Duda
 -  Premijer Beata Szydło
Nezavisnost
 -  Priznato 11. novembar 1918
Površina
 -  Ukupno 312.679 (69.)
 -  Vode (%) 3.07
Stanovništvo
 -  Ukupno 38 485 779 [1] (34.)
 -  Gustoća stanovništva 123/km2 
BDP (PKM) 2010
 -  Ukupno $712,55 milijardi[2] 
 -  Per capita $18,072[2] 
Gini (2002) 34,5 
HDI (2007-) Povećanje 0.880[3] (visok
Valuta Zlot (PLN) (100 groša)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Topografija
 -  Najviša tačka Rysy
2 473 m. i. m.
 -  Najveća rijeka Visla
1 047 km
Internet domena .pl
Pozivni broj +48

Poljska, službeno Republika Poljska, je srednjoevropska država koja graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te Litvanijom, Rusijom (tj. ruskom teritorijom Kaliningradska Oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.

S ukupnom površinom od 312.679 km2, 69. je najveća država na svijetu i 9. najveća u Evropi. Prema podacima iz 2008. godine, u Poljskoj je živjelo nešto više od 38,5 miliona stanovnika po čemu je 34. država svijeta, 8. najmnogoljudnija država Evrope. Unitarna je država, podijeljena na 16 administrativnih jedinica prvog nivoa, tj. vojvodstava.

Od početka tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, ranih 1990-ih, Poljska je dostigla visok plasman po pitanju Indeksa ljudskog razvoja kao i postepeni pomak po pitanju ekonomske slobode. Demokratska je zemlja sa naprednom visokorazvijenom ekonomijom i vrlo visokim životnim standardom. Osim toga, zemlju posjećuje gotovo 16 miliona turista svake godine (2013.), što je čini jednom od najposjećenijih zemalja u svijetu. Šesta je po veličini ekonomija u Evropskoj uniji kao i jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Prema Globalnom indeksu sigurnosti za 2014. godinu, Poljska je bila jedna od najsigurnijih država za živjeti na svijetu.

Glavni i najveći grad države je Varšava.

Članica je Evropske unije, NATO-a i mnogih drugih međunarodnih organizacija.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. vijeku.

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Historija Poljske

Poljsko zlatno doba je 16. vijek kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih evropskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.

Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.

Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Savezado 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokratija.

Poljska je 1999. godine ušla u NATO savez, a pridružila se Evropskoj uniji 1. maja 2004.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Geografija Poljske

Poljski reljef sastoji se gotovo isključivo od sjevernoevropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu Sudeti i Karkonosze), te Karpati i Tatra, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla, Odra i Varta. Poljska ima oko 9.300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj. Najveći gradovi su: Varšava, Kraków, Gdańsk, Poznań, Szczecin, Wroclaw. Osim njih, tu su i Babsk, Dziecinów, Jastrzębie-Zdrój, Jeruzal, Końskowola, Kurov, Padniewko, Sopot, Svjetohlovice, Tenczynek, Wieluń.

Klima[uredi | uredi izvor]

Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.

Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.

Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.

Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.

Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

Politička podjela[uredi | uredi izvor]

Mapa Poljske

Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):

Privreda[uredi | uredi izvor]

Prije 2. svj. rata, privreda je uglavnom ovisila o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih privrednih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.

Kad je pobijedila demokratija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, privreda je ravnomjerno rasla, kao i privatizacija i strane investicije.

Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, penzijskog sistema i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.

Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001-2002. Približavanje članstva u Evropskoj Uniji opet je potaklo privredu, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.

Predsjednički dvorac
Lot Polish Airlines poljska avionska kompanija
Vrhovni sud u Varšavi
Finansijski centar u Varšavi

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.

63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od 100.000 stanovnika, a 6 gradova više od 500.000.

Poljska je nekad obuhvatala teritoriju na kojoj je živjelo mnogo naroda, različitih kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.

Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, službeni je jezik. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom su pravoslavci i protestanti.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako uticala na Poljsku u 18. i 19. vijeku. Ovo su samo neki od mnogobrojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Ludność. Stan, ruch naturalny i wędrówki ludności w I kwartale 2014 r., stan na 31.03.2014. [1]
  2. ^ a b "Poland". International Monetary Fund. Pristupljeno 2010-04-21. 
  3. ^ [2]. The United Nations. Retrieved 05 October 2009.