Poljsko-Litvanska Unija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Poljsko-litvanska Unija)
Kraljevina Poljska i Veliko vojvodstvo Litvanija
Res Publica Utriusque Nationis
Rzeczpospolita Obojga Narodów
Abiejų Tautų Respublika, Žečpospolita
1569–1795[1]
Države prije:
Kruna Kraljevine Poljske
Velika Kneževina Litvanija
Države poslije:
Habsburška Monarhija
Ruska Imperija
Kraljevina Pruska
Zastava Grb
Zastava Grb
Uzrečica"Si Deus nobiscum quis contra nos"
("Ako je Bog sa nama, ko je onda protiv nas")
HimnaGaude Mater Polonia
"Raduj se, o majko Poljsko"

Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni grad De jure: Krakov (1569–1793)
Varšava (1793–1795)
De facto: Krakov (1569–1596)
Varšava (1596–1795)
Koordinate: 50°03′14″N 19°56′05″E / 50.05389°N 19.93472°E / 50.05389; 19.93472
Najveći grad Varšava
Službeni jezik Službeni: poljski, latinski
Regionalni: njemački, litvanski, zapadnoruski
Etničke grupe  Poljaci, Litvanci, Ukrajinci, Bjelorusi, Jevreji, Tatari, Armeni, Nijemci
Religija Rimokatoličanstvo
Državno uređenje Parlamentarna nasljedna monarhija (1569–1572)
Parlamentarna izborna monarhija (1573–1791; 1792–1795)
Parlamentarna ustavna monarhija (1791–1792)
Kralj/Veliki vojvoda
• 1569–1572 (prvi)
Sigismund II August
• 1764–1795 (zadnji)
Stanislav II August
Zakonodavstvo Sejm
Senat
Predstavnički dom
Datum osnivanja 1. juli 1569. (1569-07-01)
Ukidanje 24. oktobar 1795. (1795-10-24)
Površina
• Ukupno
 1.000.000 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1582)
~8.000.000 
Danas dio Poljska
Litvanija
Latvija
Bjelorusija
Ukrajina
Rusija

Poljsko-Litvanska Unija,[a] formalno poznata kao Kraljevina Poljska i Veliko vojvodstvo Litvanija, ili jednostavno Poljska-Litvanija, bila je dvokonfederalna[2] država, ponekad nazivana federacija[3] Poljske i Litvanije kojom je vladao zajednički monarh u stvarnoj uniji, koji je bio i kralj Poljske i veliki vojvoda Litvanije. Bila je to jedna od najvećih[4] i najnaseljenijih zemalja Evrope od 16. do 17. vijeka. U svom najvećem teritorijalnom opsegu, početkom 17. vijeka, Unija je pokrivala skoro 1.000.000 km2[5] i od 1618. godine održavala je multietničko stanovništvo od skoro 12 miliona.[6][7] Poljski i latinski su bila dva službena jezika.

Unija je osnovana Lublinskom unijom u julu 1569. godine, ali su Kraljevina Poljska i Veliko vojvodstvo Litvanije bile u de facto personalnoj uniji od 1386. brakom poljske kraljice Jadvige (Hedvige) i litvanskog velikog kneza Jogaila, koji je krunisan za poljskog kralja jure uxoris Władysław II Jagiełło. Prva podjela 1772. i Druga podjela 1793. uveliko su smanjile veličinu države. Unija je prestala postojati Trećom podjelom 1795.

Unija je imala mnoge karakteristike jedinstvene među modernim državama. Njen politički sistem karakteriše stroga kontrola monarhijske moći. Ove kontrole je donijelo zakonodavno tijelo (sejm) pod kontrolom plemstva (szlačta). Ovaj idiosinkratični sistem bio je preteča modernih koncepata demokratije,[8] od 1791. ustavne monarhije,[9][10][11] i federacije.[12] Iako su dvije sastavne države Unija bile formalno ravnopravne, Poljska je bila dominantni partner u Uniji.[13]

Poljsko-Litvanska Unija obilježena je visokim nivoom etničke raznolikosti i relativnom vjerskom tolerancijom, zagarantovanom Zakonom o Varšavskoj konfederaciji iz 1573. godine;[14] [b] međutim, stepen vjerske slobode varirao je tokom vremena.[15] Ustav iz 1791. priznao je katoličanstvo kao "dominantnu religiju", za razliku od Varšavske konfederacije, ali je sloboda vjeroispovijesti i dalje bila dozvoljena.[11]

Nakon nekoliko decenija prosperiteta,[16] ušla je u period dugotrajnog političkog, vojnog i ekonomskog pada.[17] Unutrašnje trzavice i nesuglasice čak su dovodile do oružanih sukoba između plemića, kao što je to, na primjer, bio Litvanski građanski rat od 1697. do 1702. Rastuća slabost konfederacije dovela je do njene podjele među komšijama (Austrija, Pruska i Rusija) tokom kasnog 18. stoljeća. Neposredno prije svog raspada, Unija je usvojila velike reforme i donijela Ustav od 3. maja, koji je bio prvi kodifikovani ustav u modernoj evropskoj historiji i drugi u modernoj svjetskoj historiji nakon Ustava Sjedinjenih Država.[18][19][20][21]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Zvanični naziv države bio je Kraljevina Poljska i Veliko Vojvodstvo Litvanije (poljski: Królestwo Polskie i Wielkie Księstwo Litewskie, litvanski: Lenkijos Karalystė ir Lietuvos Didžioji Kunigaikštystė, latinski: Regnum Poloniae Magnusque Ducatus Lithuaniae). Latinski izraz se obično koristio u međunarodnim ugovorima i diplomatiji.[22]

U 17. vijeku i kasnije bila je poznata i kao 'Najveća poljska zajednica' (poljski: Najjaśniejsza Rzeczpospolita Polska, latinski: Serenissima Res Publica Poloniae), Unija Poljske Kraljevine,[23] ili Zajednica Poljske.[24]

Zapadni Evropljani su često pojednostavljivali naziv u 'Poljska', a u većini prošlih i modernih izvora spominje se kao Kraljevina Poljska, ili samo Poljska.[22][25][26] Izrazi 'Unija Poljske' i 'Unija Dva Naroda' (poljski: Rzeczpospolita Obojga Narodów, latinski: Res Publica Utriusque Nationis) korišteni su u Recipročnoj garanciji dvaju naroda.[27] Engleski izraz Polish–Lithuanian Commonwealth i njemački Polen-Litauen smatraju se prevodima varijante 'Unija Dva Naroda'.[22]

Ostali neformalni nazivi uključuju 'Republika plemića' (poljski: Rzeczpospolita szlachecka) i 'Prva Unija' (poljski: I Rzeczpospolita), potonji je relativno uobičajen u historiografiji kako bi se razlikovao od Druge Poljske Republike.

Historija[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ poljski: Rzeczpospolita Obojga Narodów; latinski: Res Publica Utriusque Nationis; litvanski: Abiejų Tautų Respublika, Žečpospolita; njemački: Republik beider Nationen, Republik beider Völker, Republik Polen-Litauen; ukrajinski: Річ Посполита; bjeloruski: Рэч Паспалітая; zapadnoruski: Рѣчъ Посполита
  2. ^ Ovaj kvalitet Commonwealtha prepoznali su i njegovi savremenici. Robert Burton, u svojoj Anatomija melanholije, prvi put objavljenoj 1621., piše o Poljskoj: "Poljska je utočište svih religija, gdje Samosetanci, Socinijanci , Fotinjani..., Arijanci, Anabaptisti se nalaze"; „U Evropi su Poljska i Amsterdam zajednička utočišta (za Jevreje)“.

50°03′14″N 19°56′05″E / 50.05389°N 19.93472°E / 50.05389; 19.93472

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Partitions of Poland | Summary, Causes, Map, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2023.
  2. ^ Hahn, Gordon M. (9. 11. 2021). The Russian Dilemma: Security, Vigilance and Relations with the West from Ivan III to Putin (jezik: engleski). McFarland. str. 35. ISBN 978-1-4766-8187-0.
  3. ^ Zbigniew Pucek: Państwo i społeczeństwo 2012/1, Krakow, 2012, p. 17.
  4. ^ Norman Davies, Europe: A History, Pimlico 1997, p. 554: "Poland–Lithuania was another country which experienced its 'Golden Age' during the sixteenth and early seventeenth centuries.
  5. ^ According to Panstwowe Przedsiebiorstwo Wydawnictw Kartograficznych: Atlas Historyczny Polski, wydanie X, 1990, p. 16, 990.000 km2
  6. ^ Based on 1618 population map Arhivirano 3. 10. 2010. na Wayback Machine (p. 115), 1618 languages map (p119), 1657–67 losses map (p. 128) and 1717 map Arhivirano 3. 10. 2010. na Wayback Machine(p. 141) from Iwo Cyprian Pogonowski, Poland a Historical Atlas, Hippocrene Books, 1987, ISBN 0-88029-394-2
  7. ^ According to Panstwowe Przedsiebiorstwo Wydawnictw Kartograficznych: Atlas Historyczny Polski, wydanie X, 1990, p. 16, just over 9 million in 1618.
  8. ^ Maciej Janowski, Polish Liberal Thought, Central European University Press, 2001, ISBN 963-9241-18-0, Google Print: p. 3, p. 12
  9. ^ Paul W. Schroeder, The Transformation of European Politics 1763–1848, Oxford University Press, 1996, ISBN 0-19-820654-2, Google print p. 84
  10. ^ Rett R. Ludwikowski, Constitution-Making in the Region of Former Soviet Dominance, Duke University Press, 1997, ISBN 0-8223-1802-4, Google Print, p. 34
  11. ^ a b George Sanford, Democratic Government in Poland: Constitutional Politics Since 1989, Palgrave, 2002, ISBN 0-333-77475-2, Google print p. 11 – constitutional monarchy
  12. ^ Aleksander Gella, Development of Class Structure in Eastern Europe: Poland and Her Southern Neighbors, SUNY Press, 1998, ISBN 0-88706-833-2, Google Print, p. 13
  13. ^ "Formally, Poland and Lithuania were to be distinct, equal components of the federation .
  14. ^ Halina Stephan, Living in Translation: Polish Writers in America, Rodopi, 2003, ISBN 90-420-1016-9, Google Print p. 373.
  15. ^ Gross, Feliks (1999). Citizenship and Ethnicity: The Growth and Development of a Democratic Multiethnic Institution (notes). Greenwood Press. str. 122. ISBN 0-313-30932-9.
  16. ^ "In the mid-1500s, united Poland was the largest state in Europe and perhaps the continent's most powerful state politically and militarily".
  17. ^ "The Causes of Slavery or Serfdom: A Hypothesis Arhivirano 6. 12. 2010. na Wayback Machine" (discussion and full online text) of Evsey Domar (1970).
  18. ^ "Page Not Found: Error: IU Robert H. McKinney School of Law: IUPUI". IU Robert H. McKinney School of Law. Arhivirano s originala, 26. 3. 2023. Pristupljeno 31. 5. 2023. Referenca upotrebljava generalan naslov (pomoć)
  19. ^ Blaustein, Albert (1993). Constitutions of the World. Fred B. Rothman & Company. ISBN 9780837703626.
  20. ^ Isaac Kramnick, Introduction, Madison, James (1987). The Federalist Papers. Penguin Classics. str. 13. ISBN 0-14-044495-5. May second oldest constitution.
  21. ^ John Markoff describes the advent of modern codified national constitutions as one of the milestones of democracy, and states that "The first European country to follow the U.S. example was Poland in 1791."
  22. ^ a b c "Regnum Poloniae Magnusque Ducatus Lithuaniae – definicja, synonimy, przykłady użycia". sjp.pwn.pl. Pristupljeno 27. 10. 2016.
  23. ^ the name given by Marcin Kromer in his work Polonia sive de situ, populis, moribus, magistratibus et re publica regni Polonici libri duo, 1577.
  24. ^ the therm used for instance in Zbior Deklaracyi, Not I Czynnosci Głownieyszych, Ktore Poprzedziły I Zaszły Pod Czas Seymu Pod Węzłem Konfederacyi Odprawuiącego Się Od Dnia 18.
  25. ^ Name used for the common state, Henryk Rutkowski, Terytorium, w: Encyklopedia historii gospodarczej Polski do 1945 roku, t.
  26. ^ Richard Buterwick.
  27. ^ 1791 document signed by the King Stanislaw August "Zareczenie wzaiemne Oboyga Narodow" pp. 1, 5