Pomeranac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pomeranac

Pomeranac (poznat kao Pom) je pasmina pasa tipa Spitz koja je dobila ime po regiji Pomerania u sjeverozapadnoj Poljskoj i sjeveroistočnoj Njemačkoj u srednjoj Europi. Pomeranac je klasificiran kao pasmina igračaka zbog svoje male veličine, potječe od većih pasa tipa Spitz. Pasminu su mnogi kraljevski vlasnici učinili popularnom od 18. stoljeća. Kraljica Victoria posjedovala je jednog psa.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Ukoliko je socijaliziran s njima od šteneće dobi, onda će ih dobro prihvaćati. Ima ih u više boja: crvenoj, narančastoj, bijeloj i krem, smeđoj i crnoj. Pomeranci se moraju češljati najmanje dva puta tjedno, jer se tako prirodna ulja s njihove kože prenose po dlaci, koža ostaje zdrava, a samo krzno se ne petlja. Imaju dva sloja krzna koje je posebno bogato oko vrata i na prsima.

Oni su glasni i dobri čuvari. Ne mogu prestati lajati.

. Najbolje ih je držati u stanu, kući ili nekom objektu jer su oni kućni psi, a i zato što su maleni i ne trebaju puno šetnje.

Za njihovo dresiranje treba biti malo uporniji nego sa ostalim psima ali zato mogu i naučiti razne trikove.

Poznato je to da su oni maleni psi i da ih djeca mogu nehotice ozlijediti ali zato su pogodni za a terapiju starijih osoba.

Zdravlje[uredi | uredi izvor]

Pomeranci su generalno zdrava pasmina, ali i oni imaju svoje bolesti. Pomeranci znaju imati problema s alergijama, epilepsijom, imaju problema s očima, displazijom kukova i zubićima.