Pomorske bitke antičkog doba

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

1190. g. p. n. e. – bitka kod Pelusija na ušću Nila, prva zabilježena pomorska bitka u historiji. Vodila se između egipatskog brodovlja Ramsesa III i "sjevernih pomorskih naroda" kako su ih nazivali Egipćani. Isti su pretrpjeli težak poraz.

od XIV. st. pne – Feničani su apsolutni vladari Sredozemnog mora sljedećih gotovo 1000 g.

od IX. st. pne – postupno jačanje grčke flote, širi se grčki uticaj duž obala istočnog sredozemlja i Crnog mora. Osnivaju brojne kolonije.

od VIII. st. pne. – razvija se Kartaga, bivša fenička kolonija, nekoliko vijekova vlada zapadnim sredozemljem.

734. g. p. n. e. – pomorska bitka kod Korkire (krf), korintska flota pobjeđuje flotu liburna koji vladaju jadranom od istre do rijeke krke.

546. g. p. n. e. – perzijanci osvajaju malu aziju i tako dolaze na obale sredozemlja. stvaraju mornaricu za pohod na grčku. tek sada počinje zabilježena historija pomorskih ratova.

495. g. p. n. e. – bitka kod Lade, nedaleko od Miletosa, poraz grčke flote.

480. g. p. n. e. – bitka kod Artemizija, treći perzijski pohod na Grčku.

480. g. p. n. e. – bitka kod Salamine u Pirejskom zaljevu, uvjerljivo najveća pomorska bitka starog doba. Grci pobijedili višestruko nadmoćne Perzijance

474. g. p. n. e. – bitka kod Kume, flota Sirakuze nanosi poraz Etruščanima.

449. g. p. n. e. – dvostruka bitka kod Salamine na Kipru. Pobjeda grčke flote nad Feničanima i Perzijancima.

429. g. p. n. e. – bitka kod Naupaktosa, flota Atene poražava flotu Sparte.

413. g. p. n. e. – četvrta bitka kod Sirakuze u kojoj je grčka flota nakon prethodne tri pobjede doživjela katastrofu koja je označila pad pomorske prevlasti Grčke. Flota Sicilije izlazi kao pobjednik.

390. g. p. n. e. – sicilijski vladar Dionizije osvaja ilirsku državu Issa. Mornarica Sirakuze je u to vrijeme bila najjača na svijetu, ostrvo Vis postaje njeno najvažnije uporište na Jadranu.

384. g. p. n. e. – prva historijski zabilježena pomorska bitka u Jadranskom moru. sicilska flota isplovljava iz Isse i kod Hvara pobjeđuje ilirsku flotu.

306. g. p. n. e. – bitka kod Salamine na Kipru, Grci pobjeđuju egipatsku flotu.

260. g. p. n. e. – bitka kod Mila. pri početku prvog punskog rata, te prva pobjeda rimske flote na Kartagom koja od tada počinje gubiti prevlast na moru. rimljani upotrebljavaju "leteće mostove".

256. g. p. n. e. – bitka kod Eknomosa je jedna od najvećih operacija starog doba, druga najveća bitka punskih ratova, i ponovna pobjeda Rima uz presudan uticaj "letećih mostova" i izvrsnog manevrisanja.

255. g. p. n. e. – propast rimske flote na povratku iz Afrike. Oluja kod Sicilije je potpuno uništila čitavu flotu, izgubljeno oko 300 brodova i 100.000 ljudi – definitivno najveća pomorska katastrofa u historiji

249. g. p. n. e. – bitka kod Drepana, težak poraz rimske flote. Iste godine u oluji uništena velika grupa rimskih transportnih brodova južno od Sicilije.

241. g. p. n. e. – bitka kod Egatskih ostrva, najveća pomorska bitka punskih ratova i jedna od najvećih bitaka stare pomorske historije. rimska flota ovom pobjednom konačno postiže premoć na sredozemlju.

229. g. p. n. e. – pohod velike rimske flote protiv ilirske kraljice Teute. Razaranje Hvara i dugotrajni rat uz dalmatinsku obalu i ostrva.

218. g. p. n. e. – drugi punski rat, ponovno potvrđena prevlast rimske flote.

168. g. p. n. e. – bitka kod Skadra, ilirska flota potpuno uništena. Sada Rim vlada Jadranom

149. g. p. n. e. – treći punski rat. 146. g. p. n. e. Kartaga je sravnjena sa zemljom, zatim poorana i zasuta solju. Potpuno razaranje na rimski način (tm).

49. g. p. n. e. – bitka kod ostrvca Sveti Marko na sjevernom kraju Krka između Cezarove flote pod zapovjedništvom Antonija i Pompejeve flote pod Oktavijem. Pompeja podržavaju Iliri.

47. g. p. n. e. – odlučna bitka Cezarove i Pompejeve flote kod ostrva Šćedro nedaleko od Hvara, gdje cezarov zapovjednik Publije Vatinije nanaosi poraz pompejevoj floti i osvaja Vis koji postaje Cezarova luka.

37. g. p. n. e. – bitka kod Kume na napuljskoj obali u vrijeme rimskog građanskog rata. Prvi put u historiji pojavljuje se pojačana obloga brodova. Drveni balvani postavljeni na vodenoj liniji uz bokove brodovlja zapovjednika Agripe (postavljeni radi zaštite od proboja broda naletom željeznim kljunom na pramcu). Svojevrsna preteča oklopa na modernim brodovima.

36. g. p. n. e. – bitka kod Nauloha (Mesinski tjesnac), jedan od velikih sukoba starog doba sa po 300 brodova na svakoj strani. Ponovna pobjeda Agripe zahvaljujući pojačanju bokova.

31. g. p. n. e. – bitka kod Akcija ubraja se u najveće pomorske bitke starog doba (uz Salaminu, Eknom, Nauloh i Egatska ostrva). Završava pobjedom cezarove flote pod Agripom; poražena miješana flota Antonija i Kleopatre.