|
Austrija (njem.:  Republik Österreich (pomoć·info)), je srednjoevropska država koja graniči na sjeveru s Njemačkom i Češkom, na istoku sa Slovačkom i Mađarskom, na jugu sa Slovenijom i Italijom, te na zapadu sa Švicarskom i Lihtenštajnom. Površina Austrije je 83.871 km2. Glavni grad države je Beč. Ukupni broj stanovnika je 8.331.930. Austrija je članica organizacije Ujedinjenih naroda od 1955. godine, a Evropske unije od 1995. godine. Od 2009-10. godine, Austrija je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
| Odabrani članak
|
Uredi
|
|
Štajerska (njemački: Steiermark) je jedna od devet pokrajina republike Austrije. Glavni grad je Graz. Pokrajina ima oko 1.205.909 stanovnika (2008) i time je četvrta po broju stanovnika u Austriji. Sa površinom od 16.392 km2, oko 19,5% cijele površine Austrije, druga je pokrajina po veličini. Graniči sa austrijskim pokrajinama Gornja Austrija, Donja Austrija, Salzburg, Gradišće, Koruška i na jugu sa Slovenijom.
Štajerska je teritorijalno i politički podijeljena na 16 okruga (njem.:Bezirk), jednu okružnu ekspoziture i jedan statutarni grad, Graz. Okruzi su podijeljeni na 34 grada i 542 općine, od kojih 120 ima tradicionalni Markt status (njem:Marktgemeinde). Od 1. januara 2012. godine odlukom Vlade Štajerske, okruzi Judenburg i Knittelfeld ujedinjuju se u novi okrug Murtal, dok se politička ekspozitura Bad Aussee ukida i upravno pripaja okrugu Liezen.
Pročitaj više
|
| Odabrana biografija
|
Uredi
|
|
Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xaver Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius von Habsburg-Lothringen (20. novembar 1912 - 4. juli 2011) je bio glava kuće Habsburg-Lotaringija, austrijski političar i pretendent za carsko prijestolje Austrije, te kraljevska prijestolja Mađarske, Hrvatske i Češke. Član je Evropskog parlamenta i počasni predsjednik Panevropske Unije, te bivši član Kršćansko-socijalne unije Bavarske. Živio je u Bavarskoj kao austrijski, njemački, mađarski i hrvatski državljanin.
Otto je najstariji sin blaženog Karla, posljednjeg austrijskog cara i posljednjeg ugarsko-češkog kralja, i Zite od Burbon-Parme. Kao najstariji sin cara-kralja nosio je titule krunskog princa od Austrije, Češke, i Mađarske, te nadvojvode od Austrije. Bio je titularni car i nadvojvoda Austrije, kralj Mađarske, kralj Češke, kralj Hrvatske, Slavonije, i Dalmacije, kralj Galicije, kralj Lodomerije, i kralj Ilirije. Nijedna njegova titula nije priznata u zemljama čiji je pretendent. U Njemačkoj je bio poznat kao Otto von Habsburg (Oto Habsburško-Lotarinški), ali je u Austriji Otto Habsburg-Lothringen pošto je upotreba prijedloga poput von i plemićkih titula zabranjena.
Pročitaj više
|
| Teritorijalna podjela
|
Uredi
|
 Savezne pokrajine Austrije Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih pokrajina. Pokrajine su podijeljene na okruge i statutarne gradove. Okruzi su podijeljeni na gradove, općine i općine sa tzv. markt statusom. Pokrajina (njem:Bundesland ili Land) je osnovna teritorijalna jedinica Austrije. Pokrajine Austrije su: Beč, Donja Austrija, Gradišće, Gornja Austrija, Koruška, Salzburg, Štajerska, Tirol, Vorarlberg.
Austrija je dalje teritorijalno podijeljena na:
Okruzi se dalje dijele na općine, kao najniži stupanj vlasti u Austriji. Iz organizacijskih razloga, općine se dalje dijele na naselja, iz katastarskih razloga na katastarske općine, iz statističkih razloga na izborne jedinice. Neki se gradovi dijele na okruge, gradske četvrti ili izborne jedinice.
Pročitaj više
|
| Obrazovanje u Austriji
|
Uredi
|
 Spomen ploča sa likom Otto Glöckel, reformatora školstva u Austriji Obrazovni sistem u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.
Novorođena djeca do 3 godine mogu posjećivati jaslice. Nakon treće godine dio djece posjećuje vrtić, koji nije obavezan. Sa šestom godinom života počinje školska obaveza. Ukoliko se pri upisu u nižu osnovnu školu (njem.: Volksschule), iskaže potreba, zbog nezrelosti i nepripremljenosti za školu, roditeljima i dijetetu se savjetuje posjeta predškolskog razreda.
Nakon četiri godine niže osnovne škole, posjećuje se četiri godine viša osnovna škola (njem.: Hauptschule), ili općeobrazovna viša škola (njem.: Algemeinbildende höhere Schule (AHS)), , za upis u koju je potreban dobar uspjeh ili položen prijemni ispit. Za djecu sa poteškoćama u učenju postoje specijalne škole (njem.: Sonderschule).
Nakon završenih osam godina, nudi se, zavisno od interesovanja i uspjeha, više mogućnosti:
Prve tri škole u nizu završavaju ispitom zrelosti, maturom, što omogućava upis na
Univerzitet i studije.
Pročitaj više
|
| Cestovni promet u Austriji
|
Uredi
|
 Mreža austrijskih autoputeva Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji daje pregled mreža autoputeva i brzih cesta u Austriji. Trenutno je u Austriji izgrađeno 1.703 km autoputeva i 477 km brzih cesta, od kojih 288 km su u rangu autoputeva. Osim toga u planu je, ili već u izgradnji 68 km autoputeva ili 241 km brzih cesta. Od ukupno 137 tunela, 112 ih je dvostrukih.
Po austrijskom Zakonu o cestama (Bundesstraßengesetz) uslovi za definiranje autoputa (Bundesstraße A) i autoceste (Bundesstraße S) su isti. Autoputovi i autoceste, pored numeričke oznake imaju i ime koje regionalno obilježava trasu autoputa (npr. Inntal Autobahn i Semmering Schnellstraße). Pri javljanju na radiju ili drugim medijima, ovo se ime dodaje numeričkoj oznaci, ali se na saobraćajnim oznakama ne navodi. Numerisanje izlaza sa autoputa je po principu oznake kilometra, npr. izlaz 166 označava izlaz sa autoputa na 166 kilometru, te ne označava redni broj izlaza. U Austriji se generalno sva križišta autoputova označavaju kao petlje (Knoten)
Pročitaj više
|
| Austrijska književnost
|
Uredi
|
Elfriede Jelinek (Mürzzuschlag, 20. oktobar 1946.) je austrijska književnica, prevodilac, scenarista, esejista, dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2004. godine. Živi u Beču i Münchenu. U obrazloženju Nobelovog komiteta istaknuto je da njena djela imaju: ...Muzički protok glasova i protuglasova u romanima i dramama, koje otkrivaju s izvanrednom lingvističkom žarom, apsurde i prisilne moći društvenih klišeja...
Elfriede Jelinek piše protiv zlostavljanja u javnom, političkom, ali i u privatnom životu austrijskog društva. Koristi sarkastičan, provokativni stil, zbog kog je od protivnika nazvana Nestbeschmutzer (njem: onaj koji kalja vlastito gnijezdo), te i sama ponekad koristi opsceni, bogohulni, vulgarni i podrugljivi stil pisanja u obračunu sa socijalnim okruženjem u Austriji.
Elfriede Jelinek rođena je 20. oktobra 1946. godine u Mürzzuschlagu. Njena majka Olga, (rođ. Buchner), potiče iz bečke građanske porodice, te je niz godina ishranjivala porodicu radeći kao knjigovođa. Otac Friedrich Jelinek bio je hemijski inžinjer, apsolvent Tehničkog univerziteta u Beču češko-židovskog porijekla. Ta ga je služba u ratnoj industriji, zbog svog visokog obrazovanja, spasila progona od strane nacističkih vlasti. Friedrich Jelinek psihički je obolio 50tih godina, a nedugo kasnije živio je bolestan kod kuće, i umro je 1969. godine u jednoj psihijatrijskoj klinici, potpuno bez razuma.
Pročitaj više
|
| Politika Austrije
|
Uredi
|
|
Heinz Fischer rođen 9. oktobra 1938 u Grazu, Štajerska je austrijski pravnik i političar. Nakon mature u Beču, Fischer studira pravo, te doktorira 1961. godine. 1978. godine postaje profesor na faklultetu političkih nauka u Innsbrucku. Između 1983-87. godine bio je ministar za obrazovanje, nauku i kulturu u vladi Freda Sinowatza. Predsjednik držanog vijeća skupštine postaje 1990. godine, a od 2002-04. godine je drugi predsjednik držanog vijeća. Kao član Socijalističke partije Austrije izabran je na izborima 25. aprila 2004. godine za predsjednika Austrije sa apsolutnom većinom glasova. Ukupno je osmi predsjednik tzv. Druge republike u historiji Austrije od 1945. godine.
Pročitaj više
|
|
- Svjetska baština
- Nacionalni parkovi
- Planine
- Jezera
- Rijeke
Uredi
{{}}
Uredi
- Biolozi : Gregor Mendel, Hans Hass
- Ekonomisti : Joseph Schumpeter, Friedrich August von Hayek, Eugen von Böhm-Bawerk
- Filozofi : Ludwig Josef Johann Wittgenstein, Karl Popper, Martin Buber
- Fizičari : Ludwig Boltzmann, Christian Doppler, Franz Josef von Gerstner, Victor Franz Hess, Ernst Mach, Lise Meitner, Wolfgang Pauli, Erwin Schrödinger, Josef Stefan, Anton Zeilinger
- Glumci : Leon Askin, Helmut Berger, Klaus Maria Brandauer, Liane Haid, Paul Henreid, Hans Moser, Helmut Qualtinger, Maria Schell, Maximilian Schell, Romy Schneider, Arnold Schwarzenegger, Erich von Stroheim, Christoph Waltz, Oskar Werner
- Hemičari : Walter Kohn, Lise Meitner, Johann Josef Loschmidt, Fritz Pregl, Richard Adolf Zsigmondy, Max Ferdinand Perutz, Carl Auer von Welsbach
- Inžinjeri : Viktor Kaplan, Joseph Ressel , Richard von Mises, Ferdinand Porsche
- Kompozitori:Paul Hofhaimer, Johann Heinrich Schmelzer, Heinrich Ignaz Franz Biber, Johann Joseph Fux, Christoph Willibald Gluck, Wolfgang Amadeus Mozart, Joseph Haydn, Ludwig van Beethoven, Franz Schubert, Porodica Strauss, Franz Lehár, Joseph Lanner, Franz von Suppé, Anton Bruckner, Gustav Mahler, Hugo Wolf, Arnold Schönberg, Alban Berg, Anton Webern, Fritz Kreisler, Ernst Krenek, Erich Wolfgang Korngold, György Ligeti, Friedrich Cerha
- Književnici : Franz Grillparzer, Johann Nestroy, Ferdinand Raimund, Adalbert Stifter, Marie von Ebner-Eschenbach, Ludwig Anzengruber, Peter Rosegger, Leopold von Sacher-Masoch, Rainer Maria Rilke, Franz Kafka, Franz Werfel, Hugo von Hofmannsthal, Stefan Zweig, Arthur Schnitzler, Peter Altenberg, Karl Kraus, Theodor Herzl, Alfred Polgar, Bertha von Suttner, Gustav Meyrink, Joseph Roth, Robert Musil, Ödön von Horváth, Hermann Broch, Heimito von Doderer, Alexander Lernet-Holenia, Ingeborg Bachmann, Peter Handke, Thomas Bernhard, Elfriede Jelinek, Ernst Jandl, Friedrich Torberg, Ilse Aichinger, Erich Fried, Robert Menasse, Felix Mitterer, Peter Turrini, Gregor von Rezzori, Franzobel, Michael Stavarič
- Liječnici : Julius Wagner-Jauregg, Karl Landsteiner, Konrad Lorenz, Ignaz Philipp Semmelweis
- Matematičari : Emil Artin, Wilhelm Blaschke, Joachim Rheticus, Kurt Gödel, Hans Hahn, Johann Radon, Heinrich Tietze, Wilhelm Wirtinger
- Psiholozi : Sigmund Freud, Alfred Adler, Viktor Frankl, Paul Watzlawick
- Režiseri : Barbara Albert, Axel Corti, Willi Forst, Michael Haneke, Fritz Lang, Ernst Marischka, Hubert Marischka, Richard Oswald, Georg Wilhelm Pabst, Otto Preminger, Hubert Sauper, Josef von Sternberg, Luis Trenker, Edgar G. Ulmer, Billy Wilder, Fred Zinnemann, Hedy Lamarr, Stefan Ruzowitzky
- Pravnici : Hans Kelsen
- Sociolozi : Paul Lazarsfeld
Dobitnici Nobelove nagrade 
- Bertha von Suttner (1905), Alfred Hermann Fried (1911), Robert Bárány (1914), Fritz Pregl (1923), Richard Adolf Zsigmondy (1925), Julius Wagner-Jauregg (1927), Karl Landsteiner (1930), Erwin Schrödinger (1933), Otto Loewi (1936), Victor Franz Hess (1936), Richard Kuhn (1938), Wolfgang Ernst Pauli (1945), Max Ferdinand Perutz (1962), Konrad Lorenz & Karl von Frisch (1973), Friedrich Hayek (1974), Walter Kohn (1998), Eric R. Kandel (2000), Elfriede Jelinek (2004)
Uredi
Uredi
Uredi
Uključite se i doprinesite razvoju ovog portala tako što ćete:
- Napisati neki od potrebnih članaka;
- Glasati za izbor članka mjeseca, ili predložiti novi;
- Glasati za izbor slike mjeseca, ili predložiti novu;
- Doprinijeti održavanju portala;
Uredi
Uredi
|
