Portal:Austrija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Schröcken2.JPG Austria Parlament Athena.jpg Hallstatt 300.jpg

Portal:Austrija

Austria Bundesadler.svg
Flag of Austria.svg
Austria satellite unannotated.jpg

Austrija (njem.: O ovoj datoteci Republik Österreich ), je srednjoevropska država koja graniči na sjeveru s Njemačkom i Češkom, na istoku sa Slovačkom i Mađarskom, na jugu sa Slovenijom i Italijom, te na zapadu sa Švicarskom i Lihtenštajnom. Površina Austrije je 83.871 km2. Glavni grad države je Beč. Ukupni broj stanovnika je 8.331.930. Austrija je članica organizacije Ujedinjenih naroda od 1955. godine, a Evropske unije od 1995. godine. Od 2009-10. godine, Austrija je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Odabrani članak
Steiermark Wappen.svg
GrazerRathaus-edit.jpg

Štajerska (njemački: Steiermark) je jedna od devet pokrajina republike Austrije. Glavni grad je Graz. Pokrajina ima oko 1.205.909 stanovnika (2008) i time je četvrta po broju stanovnika u Austriji. Sa površinom od 16.392 km2, oko 19,5% cijele površine Austrije, druga je pokrajina po veličini. Graniči sa austrijskim pokrajinama Gornja Austrija, Donja Austrija, Salzburg, Gradišće, Koruška i na jugu sa Slovenijom.

Štajerska je teritorijalno i politički podijeljena na 16 okruga (njem.:Bezirk), jednu okružnu ekspoziture i jedan statutarni grad, Graz. Okruzi su podijeljeni na 34 grada i 542 općine, od kojih 120 ima tradicionalni Markt status (njem:Marktgemeinde). Od 1. januara 2012. godine odlukom Vlade Štajerske, okruzi Judenburg i Knittelfeld ujedinjuju se u novi okrug Murtal, dok se politička ekspozitura Bad Aussee ukida i upravno pripaja okrugu Liezen.

Odabrana biografija
Otto Habsburg 001.jpg

Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xaver Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius von Habsburg-Lothringen (20. novembar 1912 - 4. juli 2011) je bio glava kuće Habsburg-Lotaringija, austrijski političar i pretendent za carsko prijestolje Austrije, te kraljevska prijestolja Mađarske, Hrvatske i Češke. Član je Evropskog parlamenta i počasni predsjednik Panevropske Unije, te bivši član Kršćansko-socijalne unije Bavarske. Živio je u Bavarskoj kao austrijski, njemački, mađarski i hrvatski državljanin.

Otto je najstariji sin blaženog Karla, posljednjeg austrijskog cara i posljednjeg ugarsko-češkog kralja, i Zite od Burbon-Parme. Kao najstariji sin cara-kralja nosio je titule krunskog princa od Austrije, Češke, i Mađarske, te nadvojvode od Austrije. Bio je titularni car i nadvojvoda Austrije, kralj Mađarske, kralj Češke, kralj Hrvatske, Slavonije, i Dalmacije, kralj Galicije, kralj Lodomerije, i kralj Ilirije. Nijedna njegova titula nije priznata u zemljama čiji je pretendent. U Njemačkoj je bio poznat kao Otto von Habsburg (Oto Habsburško-Lotarinški), ali je u Austriji Otto Habsburg-Lothringen pošto je upotreba prijedloga poput von i plemićkih titula zabranjena.

Teritorijalna podjela
Savezne pokrajine Austrije
Okruzi Austrije

Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih pokrajina. Pokrajine su podijeljene na okruge i statutarne gradove. Okruzi su podijeljeni na gradove, općine i općine sa tzv. markt statusom. Pokrajina (njem:Bundesland ili Land) je osnovna teritorijalna jedinica Austrije. Pokrajine Austrije su: Beč, Donja Austrija, Gradišće, Gornja Austrija, Koruška, Salzburg, Štajerska, Tirol, Vorarlberg.

Austrija je dalje teritorijalno podijeljena na:

  • 15 statutarnih gradova , koji imaju prošireni statut, te time i veća prava nego drugi gradovi i općine u Austriji. Upravu nad statutarnim gradovima ima Magistrat, koji preuzima upravne funkcije, koje inače ima najviša uprava okruga. (njem.:Bezirkshauptmannschaft)
  • 83 okruga, čiji je upravni organ Bezirkshauptmannschaft
  • 1 političke ekspoziture, koja predstavlja isturena odjeljenje upravne službe okruga Liezen.

Okruzi se dalje dijele na općine, kao najniži stupanj vlasti u Austriji. Iz organizacijskih razloga, općine se dalje dijele na naselja, iz katastarskih razloga na katastarske općine, iz statističkih razloga na izborne jedinice. Neki se gradovi dijele na okruge, gradske četvrti ili izborne jedinice.

Obrazovanje u Austriji
Spomen ploča sa likom Otto Glöckel, reformatora školstva u Austriji

Obrazovni sistem u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola. Novorođena djeca do 3 godine mogu posjećivati jaslice. Nakon treće godine dio djece posjećuje vrtić, koji nije obavezan. Sa šestom godinom života počinje školska obaveza. Ukoliko se pri upisu u nižu osnovnu školu (njem.: Volksschule), iskaže potreba, zbog nezrelosti i nepripremljenosti za školu, roditeljima i dijetetu se savjetuje posjeta predškolskog razreda. Nakon četiri godine niže osnovne škole, posjećuje se četiri godine viša osnovna škola (njem.: Hauptschule), ili općeobrazovna viša škola (njem.: Algemeinbildende höhere Schule (AHS)), , za upis u koju je potreban dobar uspjeh ili položen prijemni ispit. Za djecu sa poteškoćama u učenju postoje specijalne škole (njem.: Sonderschule). Nakon završenih osam godina, nudi se, zavisno od interesovanja i uspjeha, više mogućnosti:

Prve tri škole u nizu završavaju ispitom zrelosti, maturom, što omogućava upis na Univerzitet i studije.

Cestni promet u Austriji
Mreža austrijskih autoputeva

Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji daje pregled mreža autoputeva i brzih cesta u Austriji. Trenutno je u Austriji izgrađeno 1.703 km autoputeva i 477 km brzih cesta, od kojih 288 km su u rangu autoputeva. Osim toga u planu je, ili već u izgradnji 68 km autoputeva ili 241 km brzih cesta. Od ukupno 137 tunela, 112 ih je dvostrukih.

Po austrijskom Zakonu o cestama (Bundesstraßengesetz) uslovi za definiranje autoputa (Bundesstraße A) i autoceste (Bundesstraße S) su isti. Autoputovi i autoceste, pored numeričke oznake imaju i ime koje regionalno obilježava trasu autoputa (npr. Inntal Autobahn i Semmering Schnellstraße). Pri javljanju na radiju ili drugim medijima, ovo se ime dodaje numeričkoj oznaci, ali se na saobraćajnim oznakama ne navodi. Numerisanje izlaza sa autoputa je po principu oznake kilometra, npr. izlaz 166 označava izlaz sa autoputa na 166 kilometru, te ne označava redni broj izlaza. U Austriji se generalno sva križišta autoputova označavaju kao petlje (Knoten)

Odabrana slika
Muzej Albertina u Beču

Albertina je bečki muzej u kojem se čuva jedna od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki na svijetu s oko 65.000 crteža i preko milion grafika. Muzej je smješten u palači Nadvojvode Albrechta u samom središtu Beča u neposrednoj blizini čuvene Bečke državne opere i Hotela Sacher. Naziv je dobio po svom osnivaču - Vojvodi Albertu Kasimiru von Sachsen-Teschen.

Austrijska književnost
Elfriede jelinek 2004 small.jpg
Elfriede Jelinek (Mürzzuschlag, 20. oktobar 1946.) je austrijska književnica, prevodilac, scenarista, esejista, dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2004. godine. Živi u Beču i Münchenu. U obrazloženju Nobelovog komiteta istaknuto je da njena djela imaju:

...Muzički protok glasova i protuglasova u romanima i dramama, koje otkrivaju s izvanrednom lingvističkom žarom, apsurde i prisilne moći društvenih klišeja...

Elfriede Jelinek piše protiv zlostavljanja u javnom, političkom, ali i u privatnom životu austrijskog društva. Koristi sarkastičan, provokativni stil, zbog kog je od protivnika nazvana Nestbeschmutzer (njem: onaj koji kalja vlastito gnijezdo), te i sama ponekad koristi opsceni, bogohulni, vulgarni i podrugljivi stil pisanja u obračunu sa socijalnim okruženjem u Austriji.

Elfriede Jelinek rođena je 20. oktobra 1946. godine u Mürzzuschlagu. Njena majka Olga, (rođ. Buchner), potiče iz bečke građanske porodice, te je niz godina ishranjivala porodicu radeći kao knjigovođa. Otac Friedrich Jelinek bio je hemijski inžinjer, apsolvent Tehničkog univerziteta u Beču češko-židovskog porijekla. Ta ga je služba u ratnoj industriji, zbog svog visokog obrazovanja, spasila progona od strane nacističkih vlasti. Friedrich Jelinek psihički je obolio 50tih godina, a nedugo kasnije živio je bolestan kod kuće, i umro je 1969. godine u jednoj psihijatrijskoj klinici, potpuno bez razuma.

Politika Austrije
Heinz Fischer Vienna Oct. 2006 001-cropped.jpg

Heinz Fischer rođen 9. oktobra 1938 u Grazu, Štajerska je austrijski pravnik i političar. Nakon mature u Beču, Fischer studira pravo, te doktorira 1961. godine. 1978. godine postaje profesor na faklultetu političkih nauka u Innsbrucku. Između 1983-87. godine bio je ministar za obrazovanje, nauku i kulturu u vladi Freda Sinowatza. Predsjednik držanog vijeća skupštine postaje 1990. godine, a od 2002-04. godine je drugi predsjednik držanog vijeća. Kao član Socijalističke partije Austrije izabran je na izborima 25. aprila 2004. godine za predsjednika Austrije sa apsolutnom većinom glasova. Ukupno je osmi predsjednik tzv. Druge republike u historiji Austrije od 1945. godine.

Sport u Austriji

Evropsko nogometno prvenstvo 2008. godine, održavalo se u Austriji i Švicarskoj od 7. do 29. juna 2008. godine. Nastupilo je 16 nogometnih reprezentacija u 8 gradova domaćina.

Slika Grad Stadion Kapacitet Domaći klub Utakmice na prvenstvu
EHStadion040606w.jpg Beč Ernst Happel Stadion 53.000 Austrijska nogometna reprezentacija Tri utakmice u grupi u kojima igra Austrija, dva četvrtfinala, polufinale i finale.
Klagenfurt Wörtherseestadion 070204.JPG Klagenfurt Wörthersee Stadion 32.000 SK Austria Kärnten Tri utakmice u grupi
Em stadion salzburg.jpg Salzburg Wals Siezenheim Stadium 31.000 Red Bull Salzburg Tri utakmice u grupi
Umbau Tivoli Neu.JPG Innsbruck Tivoli-Neu Stadion 30.000 FC Wacker Innsbruck Tri utakmice u grupi
Priroda
Da li ste znali

{{}}

Slavne ličnosti
Biolozi : Gregor Mendel, Hans Hass
Ekonomisti : Joseph Schumpeter, Friedrich August von Hayek, Eugen von Böhm-Bawerk
Filozofi : Ludwig Josef Johann Wittgenstein, Karl Popper, Martin Buber
Fizičari : Ludwig Boltzmann, Christian Doppler, Franz Josef von Gerstner, Victor Franz Hess, Ernst Mach, Lise Meitner, Wolfgang Pauli, Erwin Schrödinger, Josef Stefan, Anton Zeilinger
Glumci : Leon Askin, Helmut Berger, Klaus Maria Brandauer, Liane Haid, Paul Henreid, Hans Moser, Helmut Qualtinger, Maria Schell, Maximilian Schell, Romy Schneider, Arnold Schwarzenegger, Erich von Stroheim, Christoph Waltz, Oskar Werner
Hemičari : Walter Kohn, Lise Meitner, Johann Josef Loschmidt, Fritz Pregl, Richard Adolf Zsigmondy, Max Ferdinand Perutz, Carl Auer von Welsbach
Inžinjeri : Viktor Kaplan, Joseph Ressel , Richard von Mises, Ferdinand Porsche
Kompozitori:Paul Hofhaimer, Johann Heinrich Schmelzer, Heinrich Ignaz Franz Biber, Johann Joseph Fux, Christoph Willibald Gluck, Wolfgang Amadeus Mozart, Joseph Haydn, Ludwig van Beethoven, Franz Schubert, Porodica Strauss, Franz Lehár, Joseph Lanner, Franz von Suppé, Anton Bruckner, Gustav Mahler, Hugo Wolf, Arnold Schönberg, Alban Berg, Anton Webern, Fritz Kreisler, Ernst Krenek, Erich Wolfgang Korngold, György Ligeti, Friedrich Cerha
Književnici : Franz Grillparzer, Johann Nestroy, Ferdinand Raimund, Adalbert Stifter, Marie von Ebner-Eschenbach, Ludwig Anzengruber, Peter Rosegger, Leopold von Sacher-Masoch, Rainer Maria Rilke, Franz Kafka, Franz Werfel, Hugo von Hofmannsthal, Stefan Zweig, Arthur Schnitzler, Peter Altenberg, Karl Kraus, Theodor Herzl, Alfred Polgar, Bertha von Suttner, Gustav Meyrink, Joseph Roth, Robert Musil, Ödön von Horváth, Hermann Broch, Heimito von Doderer, Alexander Lernet-Holenia, Ingeborg Bachmann, Peter Handke, Thomas Bernhard, Elfriede Jelinek, Ernst Jandl, Friedrich Torberg, Ilse Aichinger, Erich Fried, Robert Menasse, Felix Mitterer, Peter Turrini, Gregor von Rezzori, Franzobel, Michael Stavarič
Liječnici : Julius Wagner-Jauregg, Karl Landsteiner, Konrad Lorenz, Ignaz Philipp Semmelweis
Matematičari : Emil Artin, Wilhelm Blaschke, Joachim Rheticus, Kurt Gödel, Hans Hahn, Johann Radon, Heinrich Tietze, Wilhelm Wirtinger
Psiholozi : Sigmund Freud, Alfred Adler, Viktor Frankl, Paul Watzlawick
Režiseri : Barbara Albert, Axel Corti, Willi Forst, Michael Haneke, Fritz Lang, Ernst Marischka, Hubert Marischka, Richard Oswald, Georg Wilhelm Pabst, Otto Preminger, Hubert Sauper, Josef von Sternberg, Luis Trenker, Edgar G. Ulmer, Billy Wilder, Fred Zinnemann, Hedy Lamarr, Stefan Ruzowitzky
Pravnici : Hans Kelsen
Sociolozi : Paul Lazarsfeld

Dobitnici Nobelove nagrade Nobel prize medal.svg

Bertha von Suttner (1905), Alfred Hermann Fried (1911), Robert Bárány (1914), Fritz Pregl (1923), Richard Adolf Zsigmondy (1925), Julius Wagner-Jauregg (1927), Karl Landsteiner (1930), Erwin Schrödinger (1933), Otto Loewi (1936), Victor Franz Hess (1936), Richard Kuhn (1938), Wolfgang Ernst Pauli (1945), Max Ferdinand Perutz (1962), Konrad Lorenz & Karl von Frisch (1973), Friedrich Hayek (1974), Walter Kohn (1998), Eric R. Kandel (2000), Elfriede Jelinek (2004)
Kultura
Kategorije
Uključite se

Uključite se i doprinesite razvoju ovog portala tako što ćete:

  • Napisati neki od potrebnih članaka;
  • Glasati za izbor članka mjeseca, ili predložiti novi;
  • Glasati za izbor slike mjeseca, ili predložiti novu;
  • Doprinijeti održavanju portala;
Portali