Razlika između verzija stranice "Patologija"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
m robot Dodaje: cy:Patholeg |
||
Red 20: | Red 20: | ||
[[ca:Patologia]] |
[[ca:Patologia]] |
||
[[cs:Patologie]] |
[[cs:Patologie]] |
||
[[cy:Patholeg]] |
|||
[[da:Patologi]] |
[[da:Patologi]] |
||
[[de:Pathologie]] |
[[de:Pathologie]] |
Verzija na dan 5 septembar 2009 u 11:24
Patologija (porijeklom iz grčkih riječi πάθος - pathos: bol, patnja, osjećaj i λόγος - logos:riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila autopsija, koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "omnis cellula ex cellula" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama.
Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana.