Razlika između verzija stranice "Bosanska Otoka"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 19: Red 19:


== Historija Bosanske Otoke ==
== Historija Bosanske Otoke ==
Kada se govori u prošlosti otočkog kraja ili otočkog područja, onda se najčešće misli na deset sela koja su od [[1952]] do [[1958]] činila otočku općinu. Ta sela su Banjani, Baštra, Mujagici, Glavica, Ivanjska, Jezerski, Ljusina, Mahmić-selo, Otoka, Srednji Buševic i Voloder.
{{Afrikati}}
Kada se govori u prošlosti otočkog kraja ili otočkog područja, onda se najčešće misli na deset sela koja su od 1952 do 1958 činila otočku opštinu. Ta sela su Banjani, Baštra, Mujagici, Glavica, Ivanjska, Jezerski, Ljusina, Mahmić-selo, Otoka, Srednji Buševic i Voloder.
Otočki kraj naselili su ljudi već u davno predistorijisko doba, očemu svjedoče neki tragovi njihovih naselja. Na brdu Osmači kod Otoke nađeni su komadi glinenog posuđa iz tog vremena.
Otočki kraj naselili su ljudi već u davno predhistorijisko doba, o čemu svjedoče neki tragovi njihovih naselja. Na brdu Osmači kod Otoke nađeni su komadi glinenog posuđa iz tog vremena.
Otoka na Uni prvi put je spomenuta 1264. godine pod imenom "Insula". Kako su se otočko naselje i tvrđava nalazili na jednom riječkom ostrvu, otoku, bila je poznata s imenom Otok. Gospodari Otoke bili su feudalci Babenici iz Blagaja na Sani.
Otoka na Uni prvi put je spomenuta [[1264]]. godine pod imenom "Insula". Kako su se otočko naselje i tvrđava nalazili na jednom riječnom ostrvu, otoku, bila je poznata s imenom Otok. Gospodari Otoke bili su feudalci Babonići iz Blagaja na Sani.
Sa turskom okupacijom u 16. vijeku izvršena je smjena stanovništa u otočkom kraju. Umjesto izbjeglih Hrvata katolika, doselili su islamizirani Bosanci i Srbi pravoslavci. U Otoci su, kako veli predanje, ostali samo preci Bratića i Nuhanovića, koji su s katoličanstva prešli na islam. I iz unutrašnjosti Bosne prvi su u Otoku doselili Beša i Mustedanaga, ciji potomci žive u Otoci, Voloderu i Ljusini. To bi bili Besići, Suljići, Bajrići, Redžići, Fajići, Šahinovići, Mujagici, Mustedanagići, Omerćehajići, Jusići, Pašići, Suljkanovići i Fetići.
Sa turskom okupacijom u 16. vijeku izvršena je smjena stanovništa u otočkom kraju. Umjesto izbjeglih Hrvata katolika, doselili su islamizirani Bosanci i Srbi pravoslavci. U Otoci su, kako veli predanje, ostali samo preci Bratića i Nuhanovića, koji su s katoličanstva prešli na islam.
U tursko doba otočki kraj vazda je pripadao krupskoj nahiji, muselimluku, mudirluku i kazi, zavisno od toga kako su se sve nazivale te sreske administrativno-u-pravne jedinice. Zajedno sa Krupom, Bužimom i Vrnogračom, tada su Otoka i Jezerski bili značajna naselja na tom sreskom području. Na Gradskoj Otoci, neposredno uz tvrđavu, živjelo je 1834. godine oko 300 stanovnika. Na Uni u Otoci tada nije bilo mosta, nego se prelazilo skelom preko rijeke. Most podignut je tek 1865, kada je izgrađena cesta Novi - Otoka - Krupa.
U tursko doba otočki kraj vazda je pripadao krupskoj nahiji, muselimluku, mudirluku i kazi, zavisno od toga kako su se sve nazivale te sreske administrativno-upravne jedinice. Zajedno sa Krupom, Bužimom i Vrnogračom, tada su Otoka i Jezerski bili značajna naselja na tom sreskom području. Na Gradskoj Otoci, neposredno uz tvrđavu, živjelo je 1834. godine oko 300 stanovnika. Na Uni u Otoci tada nije bilo mosta, nego se prelazilo skelom preko rijeke. Most podignut je tek 1865, kada je izgrađena cesta Bosanski Novi - Otoka - Bosanska Krupa.


[[Kategorija:Bosanska Krupa]]
[[Kategorija:Bosanska Krupa]]

Verzija na dan 14 septembar 2009 u 12:49

Centar Otoke
Most preko rijeke Une

Bosanska Otoka (ili samo Otoka) je naselje na rijeci Uni, u sastavu općine Bosanska Krupa. Poslije Daytonskog mirovnog sporazuma jedan dio naseljenog mjesta Otoka ušao je u sastav općine Krupa na Uni

Udaljena je 11 km od Bosanske Krupe, 23 km od Bužima i 22 km od Bosanskog Novog. Naselje je smješteno na obje obale rijeke Une i dvadeset i četiri ade (riječna ostrva), a dva dijela Otoke povezana su čeličnim mostom izgrađenim 1920. godine.

Stanovništvo

Nacionalni sastav, 1991.

ukupno: 4.063

Historija Bosanske Otoke

Kada se govori u prošlosti otočkog kraja ili otočkog područja, onda se najčešće misli na deset sela koja su od 1952 do 1958 činila otočku općinu. Ta sela su Banjani, Baštra, Mujagici, Glavica, Ivanjska, Jezerski, Ljusina, Mahmić-selo, Otoka, Srednji Buševic i Voloder.

Otočki kraj naselili su ljudi već u davno predhistorijisko doba, o čemu svjedoče neki tragovi njihovih naselja. Na brdu Osmači kod Otoke nađeni su komadi glinenog posuđa iz tog vremena.

Otoka na Uni prvi put je spomenuta 1264. godine pod imenom "Insula". Kako su se otočko naselje i tvrđava nalazili na jednom riječnom ostrvu, otoku, bila je poznata s imenom Otok. Gospodari Otoke bili su feudalci Babonići iz Blagaja na Sani.

Sa turskom okupacijom u 16. vijeku izvršena je smjena stanovništa u otočkom kraju. Umjesto izbjeglih Hrvata katolika, doselili su islamizirani Bosanci i Srbi pravoslavci. U Otoci su, kako veli predanje, ostali samo preci Bratića i Nuhanovića, koji su s katoličanstva prešli na islam.

U tursko doba otočki kraj vazda je pripadao krupskoj nahiji, muselimluku, mudirluku i kazi, zavisno od toga kako su se sve nazivale te sreske administrativno-upravne jedinice. Zajedno sa Krupom, Bužimom i Vrnogračom, tada su Otoka i Jezerski bili značajna naselja na tom sreskom području. Na Gradskoj Otoci, neposredno uz tvrđavu, živjelo je 1834. godine oko 300 stanovnika. Na Uni u Otoci tada nije bilo mosta, nego se prelazilo skelom preko rijeke. Most podignut je tek 1865, kada je izgrađena cesta Bosanski Novi - Otoka - Bosanska Krupa.