Razlika između verzija stranice "Brsjaci"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 16: | Red 16: | ||
[[cs:Brsajci]] |
[[cs:Brsajci]] |
||
[[en:Berziti]] |
[[en:Berziti]] |
||
[[hr:Brsjaci]] |
|||
[[mk:Берзити]] |
[[mk:Берзити]] |
||
[[pl:Berzici]] |
[[pl:Berzici]] |
Verzija na dan 28 septembar 2009 u 06:44
Brsjaci (Berziti, Verziti) su slavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu Čuda sv. Dimitrije, vezano za opsadu Soluna. U 799. godini, slavenski knez Akamir zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice Irine. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti Verzetija, koja se nalazila u Tesalija. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.
Poteklo Brsjaka
Brsjaci, kao i ostali Slaveni u Makedoniji, pripadaju južnoj slavenskoj grupi takozvanih Sklavina. Oni su jedno od osam slavenskih plemena koja naseljuju područje Makedonije: (Brsjaci , Smoljani, Strumjani, Dragoviti, Sagudati, Rinhini, Velegeziti и Veniti[1]). Bavarski geograf Bavarus iz 9. vijeka zapaža Berzite/Verzite koji su naseljavali današnje oblasti istočne Njemačke, zapadne Češke i jugozapadne Poljske, tačnije između gradova Baucen — Erfurt — Prag — Krakov[2]. U 9. vijeku, Berziti su još postojali kao zasebni etnos u centralnoj Evropi i imali su 10 gradova (Verizane ciuitates X).
Berziti
Berziti, zajedno sa domorodnim makedonskim stanovništvom, su u 7. vijeku formirali kneževinu Sklaviniju. Poznati hroničar Teofan Konfesor[3] spominje da su Berziti kao vazali plaćali porez prvo Bizantiji, a od 9. vijeka Bugarskoj.