Razlika između verzija stranice "Sfinga"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:) |
|||
| Red 6: | Red 6: | ||
Zagonetku je riješio [[Edip]] koji je dao tačan odgovor na njeno pitanje: ''"To je čovjek! U svom ranom životu nespretno puzi na sve četiri, u zreloj dobi ide ne dvije, a u suton svog života zbog slabosti podupire se štapom koji mu je treća noga!"'' Sfinga se nakon njegovog odgovora bacila sa stijene u more, jer joj je sudbina namjenila smrt u trenutku kad neko riješi njenu zagonetku. |
Zagonetku je riješio [[Edip]] koji je dao tačan odgovor na njeno pitanje: ''"To je čovjek! U svom ranom životu nespretno puzi na sve četiri, u zreloj dobi ide ne dvije, a u suton svog života zbog slabosti podupire se štapom koji mu je treća noga!"'' Sfinga se nakon njegovog odgovora bacila sa stijene u more, jer joj je sudbina namjenila smrt u trenutku kad neko riješi njenu zagonetku. |
||
== Porijeklo Sfinge == |
== Porijeklo Sfinge ==ovo je sve laz |
||
Smatra se da je sfinga u grčke [[Mit|mitove]] došla sa istoka, tačnije njen lik je stvaran po asirsko-babilonskim kipovima krilatih bikova s ljudskim glavama ili po kipovima egipatskih vladara koji su prikazivani u liku ležećeg lava. Lavlje tijelo kod Egipćana i tijelo bika kod Asiraca je smatrano za simbol snage; krila kao simbol sveprisutnosti; ljudsko [[srce]] kao simbol mudrosti. Kod Egipćana lice sfinge imalo je individualne crte lica faraona ili njegove žene. Najpoznatija je Velika sfinga na polju piramida u Gizi. Visina njene glave je 20 [[metar]]a, a od njuške do repa je dužine 73,5 metara. Ova sfinga je "čuvar" grobova egipatskih [[faraon]]a. Po nekim naučnim pretpostavkama, smatra se da glava ove sfinge ima individualne crte lica faraona Kefrena iz 4. dinastije (27. ili 26. vijek p.n.e.). Drugi, pak, smatraju da je to kip egipatskog boga Sunca. |
Smatra se da je sfinga u grčke [[Mit|mitove]] došla sa istoka, tačnije njen lik je stvaran po asirsko-babilonskim kipovima krilatih bikova s ljudskim glavama ili po kipovima egipatskih vladara koji su prikazivani u liku ležećeg lava. Lavlje tijelo kod Egipćana i tijelo bika kod Asiraca je smatrano za simbol snage; krila kao simbol sveprisutnosti; ljudsko [[srce]] kao simbol mudrosti. Kod Egipćana lice sfinge imalo je individualne crte lica faraona ili njegove žene. Najpoznatija je Velika sfinga na polju piramida u Gizi. Visina njene glave je 20 [[metar]]a, a od njuške do repa je dužine 73,5 metara. Ova sfinga je "čuvar" grobova egipatskih [[faraon]]a. Po nekim naučnim pretpostavkama, smatra se da glava ove sfinge ima individualne crte lica faraona Kefrena iz 4. dinastije (27. ili 26. vijek p.n.e.). Drugi, pak, smatraju da je to kip egipatskog boga Sunca. |
||
Verzija na dan 14 oktobar 2009 u 15:22
Sfinga (grčki Sfinx, latinski Sphinx) predstavlja zvjer sa ženskom glavom, tijelom lava i ptičjim krilima. Po jednom vjerovanju, sfinga je kći stoglavog diva Tifona i njegove žene Ehidne, a po drugom ona je kći Himere i Ortrusa.
Sfinga je živjela je na gori Sfingiju kraj Tebe. Imala je običaj da svakom putniku ili slučajnom prolazniku postavi pitanje: "Ko ujutro ide na četiri, danju na dvije, a uveče na tri noge?" Svi koji nisu uspjeli da odgovore na njeno pitanje su pali kao žrtve njenih kandži. Sfinga je rastrgala mnogo ljudi, među njima i plemenitih Tebanaca koji su pokušavali da oslobode grad Tebu od nje.
Zagonetku je riješio Edip koji je dao tačan odgovor na njeno pitanje: "To je čovjek! U svom ranom životu nespretno puzi na sve četiri, u zreloj dobi ide ne dvije, a u suton svog života zbog slabosti podupire se štapom koji mu je treća noga!" Sfinga se nakon njegovog odgovora bacila sa stijene u more, jer joj je sudbina namjenila smrt u trenutku kad neko riješi njenu zagonetku.
== Porijeklo Sfinge ==ovo je sve laz
Smatra se da je sfinga u grčke mitove došla sa istoka, tačnije njen lik je stvaran po asirsko-babilonskim kipovima krilatih bikova s ljudskim glavama ili po kipovima egipatskih vladara koji su prikazivani u liku ležećeg lava. Lavlje tijelo kod Egipćana i tijelo bika kod Asiraca je smatrano za simbol snage; krila kao simbol sveprisutnosti; ljudsko srce kao simbol mudrosti. Kod Egipćana lice sfinge imalo je individualne crte lica faraona ili njegove žene. Najpoznatija je Velika sfinga na polju piramida u Gizi. Visina njene glave je 20 metara, a od njuške do repa je dužine 73,5 metara. Ova sfinga je "čuvar" grobova egipatskih faraona. Po nekim naučnim pretpostavkama, smatra se da glava ove sfinge ima individualne crte lica faraona Kefrena iz 4. dinastije (27. ili 26. vijek p.n.e.). Drugi, pak, smatraju da je to kip egipatskog boga Sunca.
Kod Grka sfinga je uvijek bila ženska osoba i simbol nečeg tajnovitog i pogubnog. Najpoznatiji grčki kipovi sfinge potiču iz Antike (oko 600. godina p.n.e., koja se danas nalazi u Metropoliten muzeju u New Yorku) i iz Fokide (580 ili 560. godine p.n.e., u Muzeju u Delfima).