Razlika između verzija stranice "Mokoš"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: af:Mokosj |
m robot Dodaje: mk:Мокош |
||
Red 21: | Red 21: | ||
[[ja:モコシ]] |
[[ja:モコシ]] |
||
[[lt:Mokoša]] |
[[lt:Mokoša]] |
||
[[mk:Мокош]] |
|||
[[pl:Mokosz]] |
[[pl:Mokosz]] |
||
[[ru:Мокошь]] |
[[ru:Мокошь]] |
Verzija na dan 10 novembar 2009 u 08:01
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Mokoš je ostatak kulta Majke Zemlje koji je bio naročito snažan kod naroda s ratarskim običajima. Korijenje imena jest –mok (značenja : mokra, močiti), ali isto tako ukazuje se na sanskritsku etimologiju od –makha (značenja: plemenito, bogato). Bila je to tzv. mat syraja zemlja - vlažna zemlja (povezano sa ženskom spolnošću).
Zemlju, vrlo često zvanu svetom, okružuje niz tabua kao npr. zabrana zabijanja kolaca u nju prije proljetnog praznika, ona je tada noseća i uskoro će rađati novi život - «Tko udara zemlju, udara majku svoju po trbuhu». Čak i pad na zemlju bio je negdje smatran uvredom nanesenu njoj. Tada se trebalo ispričati svetoj zemlji da ne bi došlo do posljedica nakon pada (lomova ili uganuća). Zabrana čupanja trave u tom vremenu bio je također odraz poštivanja prema nosećoj Zemlji - «Tko travu čupa, taj čupa kosu majci svojoj». Vrlo često se o zemlji narod izražavao kao o «onoj koja je bogata». Kod mnogih Slavena Mokoš je kasnije bila shvaćana kao kućni duh, čuvarica ženskih poslova i polja - «Mokoš nadgleda kuću, štiti prelje, ponekad uznemiri žene koje predu, nadgleda ovce, striže ih... Za nju, pored škara za šišanje, ostavlja se i pramen vune».
Kao žensko božanstvo ostala je najduže u sjećanju žena, no svi su ju slavili kao ženski aspekt kosmičkog poretka. Još do XVI vijeka kršćanski svećenici prilikom ispovijedi obavezno su pitali svaku ženu: «Jesi li išla k Mokoši?». Unatoč tome, ostala je Mokoš u sjećanju naroda sve do današnjih dana.