Razlika između verzija stranice "Doroteja Vidinska"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 5: | Red 5: | ||
| Opis slike = |
| Opis slike = |
||
| Krunidba = |
| Krunidba = |
||
| Supružnik =[[Tvrtko I |
| Supružnik =[[Tvrtko I, kralj Bosne]] |
||
| Djeca =[[Tvrtko II |
| Djeca =[[Tvrtko II, kralj Bosne]] ? |
||
| Dinastija =[[Šišman]] |
| Dinastija =[[Šišman]] |
||
| Otac =[[Ivan Sracimir |
| Otac =[[Ivan Sracimir, car Bugarske]] |
||
| Majka =[[Ana Vlaška]] |
| Majka =[[Ana Vlaška]] |
||
| Datum rođenja = |
| Datum rođenja = |
||
Red 19: | Red 19: | ||
'''Doroteja Bdinska''' je bila prva bosanska kraljica. |
'''Doroteja Bdinska''' je bila prva bosanska kraljica. |
||
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracmir |
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracmir, car Bugarske|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. <ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref> |
||
Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice [[Elizabeta Pjast (1305-1380)|Elizabete]], kraljeve majke, <ref name="Ančić"> Mladen Ančić, ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997. </ref> i kraljice [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. <ref name="Klaić" /> Ludovik I ju je zaručio za [[Tvrtko I |
Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice [[Elizabeta Pjast (1305-1380)|Elizabete]], kraljeve majke, <ref name="Ančić"> Mladen Ančić, ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997. </ref> i kraljice [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.<ref name="Klaić" /> Ludovik I ju je zaručio za [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]], prvog rođaka njegove supruge [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]]. <ref name="Ančić" /> |
||
Doroteja se udala za Tvrtka [[8. decembar|8. decembra]] [[1374]]. godine <ref name="Foretić"> Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980. </ref> i postala [[ban]]ica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. <ref name="Foretić" /> Godine [[1377]]. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica. |
Doroteja se udala za Tvrtka [[8. decembar|8. decembra]] [[1374]]. godine <ref name="Foretić"> Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980. </ref> i postala [[ban]]ica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. <ref name="Foretić" /> Godine [[1377]]. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica. |
||
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II |
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža. <ref name=Strayer> Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989. </ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja je umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom [[Albert III, vojvoda Austrije|Albertom III]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci|Habsburgovkom]]. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref> |
||
Verzija na dan 12 decembar 2009 u 16:33
Doroteja Bugarska | |
---|---|
Supružnik | Tvrtko I, kralj Bosne |
Djeca | Tvrtko II, kralj Bosne ? |
Dinastija | Šišman |
Otac | Ivan Sracimir, car Bugarske |
Majka | Ana Vlaška |
Smrt | prije 1390. |
Doroteja Bdinska je bila prva bosanska kraljica.
Bila je kćerka bugarskog cara Ivana Sracimira i njegove žene Ane, kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj Ludovik I Veliki, kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. [1]
Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice Elizabete, kraljeve majke, [2] i kraljice Elizabete, kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.[1] Ludovik I ju je zaručio za Tvrtka, prvog rođaka njegove supruge Elizabete. [2]
Doroteja se udala za Tvrtka 8. decembra 1374. godine [3] i postala banica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. [3] Godine 1377. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja Tvrtka II, dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i Ostoja, vanbračni sin Dorotejinog muža. [4][5] Smatra se da je kraljica Doroteja je umrla 1390. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom. [6][7]
Prethodi: | Kraljica Bosne |
Slijedi: |
osnivanje kraljevstva | Vitača |
Reference
- ^ a b Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
- ^ a b Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
- ^ a b Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
- ^ Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.
- ^ Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.
- ^ Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
- ^ Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995