Razlika između verzija stranice "Muzej"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-dobiva +dobija) |
m robot Dodaje: mhr:Тоштер Mijenja: vi:Viện bảo tàng |
||
Red 83: | Red 83: | ||
[[lv:Muzejs]] |
[[lv:Muzejs]] |
||
[[map-bms:Museum]] |
[[map-bms:Museum]] |
||
[[mhr:Тоштер]] |
|||
[[mr:संग्रहालय]] |
[[mr:संग्रहालय]] |
||
[[ms:Muzium]] |
[[ms:Muzium]] |
||
Red 109: | Red 110: | ||
[[tr:Müze]] |
[[tr:Müze]] |
||
[[uk:Музей]] |
[[uk:Музей]] |
||
[[vi: |
[[vi:Viện bảo tàng]] |
||
[[yi:מוזיי]] |
[[yi:מוזיי]] |
||
[[zh:博物馆]] |
[[zh:博物馆]] |
Verzija na dan 19 decembar 2009 u 00:24
Muzej (od starogrčkog . μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - hronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.
Dijele se na:
- naučne (arheološki, historijski, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.)
- i umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).
Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi umjetnička galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).
Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj Aleksandriji, a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u Italiji. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena Francuske revolucije muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u 19. vijeku većinom dobijaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u 20. vijeku ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.
Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U Drugom svjetskom ratu i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.
Od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1888. godine počinje sistematski muzeološki rad u Bosni i Hercegovini.
Nauka koja proučava ciljeve i principe rada muzeja naziva se muzeologija. Dijeli se na opću i specijaliziranu muzeologiju. Historija muzeja predstavlja uvod u opću muzeologiju.
Najvažniji muzeji i galerije u Evropi
- Firenca: Pitti i Uffizi,
- Milano: Brera,
- Venecija: Akademija u Veneciji,
- Rim: Vatikanski muzej
- Pariz: Louvre,
- London: British Museum i National Gallery,
- Madrid: Prado,
- St. Peterburg: Ermitaž ,
- Moskva: Tretjakovska galerija,
- München: Stara i Nova pinakoteka, Njemački muzej,
- Dresden: Galerija u Dresdenu,
- Beč: Umjetničko-historijski muzej u Beču.
Najvažniji muzeji i galerije u Americi
- Washington: National Gallery i
- New York: Metropolitan Museum.