Razlika između verzija stranice "433 Eros"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: sr:433 Ерос
m robot Mijenja: de:(433) Eros; kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
[[Slika:433eros.jpg|desno|mini|Asteroid 433 Eros]]
[[Datoteka:433eros.jpg|desno|mini|Asteroid 433 Eros]]
'''433 Eros''' je prvi otkriveni [[asteroid]] koji spada u grupu tzv. ''asteroida u blizini [[Zemlja|Zemlje]]'' (engl. ''Near-Earth asteroids'' ili ''NEA''). Ime je dobio po [[Grčka|grčkom]] [[bog]]u [[ljubav]]i ''Erosu'' (grč. Eρως). To je asteriod približnih dimenzija 13 x 13 x 33 km, drugi po veličini NEA asteroid, odmah poslije asteroida [[1036 Ganymed]]. Asteroid 433 Eros su otkrili [[astronomija|astronomi]] [[Gustav Witt]] u [[Berlin]]u i [[Auguste Charlois]] u [[Nica|Nici]] iste noći [[13. august]]a [[1898]]. godine.<ref>H. Scholl i Schmadel D. Lutz: ''Discovery Circumstances of the First Near-Earth Asteroid (433) Eros'', Beiträge zur Astronomiegeschichte, 2002, vol. 5, str. 210-220</ref>
'''433 Eros''' je prvi otkriveni [[asteroid]] koji spada u grupu tzv. ''asteroida u blizini [[Zemlja|Zemlje]]'' (engl. ''Near-Earth asteroids'' ili ''NEA''). Ime je dobio po [[Grčka|grčkom]] [[bog]]u [[ljubav]]i ''Erosu'' (grč. Eρως). To je asteriod približnih dimenzija 13 x 13 x 33 km, drugi po veličini NEA asteroid, odmah poslije asteroida [[1036 Ganymed]]. Asteroid 433 Eros su otkrili [[astronomija|astronomi]] [[Gustav Witt]] u [[Berlin]]u i [[Auguste Charlois]] u [[Nica|Nici]] iste noći [[13. august]]a [[1898]]. godine.<ref>H. Scholl i Schmadel D. Lutz: ''Discovery Circumstances of the First Near-Earth Asteroid (433) Eros'', Beiträge zur Astronomiegeschichte, 2002, vol. 5, str. 210-220</ref>


==Karakteristike==
== Karakteristike ==
On je jedan od asterioda koji prelaze orbitu [[Mars]]a, i ujedno prvi poznati asteriod za koga je utvrđeno da prelazi preko Marsove orbite. Eros je jedan od malobrojnih NEA asteroida čiji maksimalni prečnik prelazi 10 km. Vjeruje se da je veći od pretpostavljenog asterioda koji je napravio [[krater]] na obalama Meksičkog zaljeva i za kojeg se vjeruje da je uzrokovao izumiranje [[dinosaur]]a.{{Izvor}} Očekuje se da Eros prođe 0,1787 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] (16,6 mil. km) od Zemlje na dan [[31. januar]]a 2012. kada će biti vidljiv sa vizuelnom magnitudom od +8,1 što je svjetlije od planete [[Neptun]]a i gotovo svih asterioda iz glavnog pojasa osim Veste, Pallasa i Irisa.
On je jedan od asterioda koji prelaze orbitu [[Mars]]a, i ujedno prvi poznati asteriod za koga je utvrđeno da prelazi preko Marsove orbite. Eros je jedan od malobrojnih NEA asteroida čiji maksimalni prečnik prelazi 10 km. Vjeruje se da je veći od pretpostavljenog asterioda koji je napravio [[krater]] na obalama Meksičkog zaljeva i za kojeg se vjeruje da je uzrokovao izumiranje [[dinosaur]]a.{{Izvor}} Očekuje se da Eros prođe 0,1787 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] (16,6 mil. km) od Zemlje na dan [[31. januar]]a 2012. kada će biti vidljiv sa vizuelnom magnitudom od +8,1 što je svjetlije od planete [[Neptun]]a i gotovo svih asterioda iz glavnog pojasa osim Veste, Pallasa i Irisa.


Temperatura na Erosu tokom ''dana'' (na strani okrenutoj Suncu) iznosi i do 100 °C, a ''noću'' se spušta i do -150 °C. Specifična težina asteroida iznosi oko 2.400 kg/m<sup>3</sup>, te je slične gustoće kao i Zemljina kora. Rotira oko svoje osi, jednom svakih 5,27 sati.
Temperatura na Erosu tokom ''dana'' (na strani okrenutoj Suncu) iznosi i do 100&nbsp;°C, a ''noću'' se spušta i do -150&nbsp;°C. Specifična težina asteroida iznosi oko 2.400 kg/m<sup>3</sup>, te je slične gustoće kao i Zemljina kora. Rotira oko svoje osi, jednom svakih 5,27 sati.


Njegov sinodički period iznosi 846 dana (Zemljinih) i jedan je od najdužih od svih objekata u [[Sunce|Sunčevom]] sistemu. Po nekim istraživanjima<ref>Michel et. al, 1996</ref> objekti poput Erosa mogu egzistirati na ovakvim orbitama samo oko par stotina miliona godina, prije nego što budu poremećeni utjecajem gravitacije negog drugog objekta ili planete. Simulacije predviđaju da bi Eros mogao doći do Zemljine orbite za približno 2 miliona godina. Asteroid je posjetila sonda [[NEAR Shoemaker]] [[12. februar]]a [[2001]]. godine i napravila fotografije njegove površine a uspjela se i spustiti na njega.
Njegov sinodički period iznosi 846 dana (Zemljinih) i jedan je od najdužih od svih objekata u [[Sunce|Sunčevom]] sistemu. Po nekim istraživanjima<ref>Michel et. al, 1996</ref> objekti poput Erosa mogu egzistirati na ovakvim orbitama samo oko par stotina miliona godina, prije nego što budu poremećeni utjecajem gravitacije negog drugog objekta ili planete. Simulacije predviđaju da bi Eros mogao doći do Zemljine orbite za približno 2 miliona godina. Asteroid je posjetila sonda [[NEAR Shoemaker]] [[12. februar]]a [[2001]]. godine i napravila fotografije njegove površine a uspjela se i spustiti na njega.


==Kontroverza==
== Kontroverza ==
U kontroverznom sudskom slučaju Gregory W. Nemitz je tvrdio da posjeduje vlasnička prava na Eros, te je zahtjevao od [[NASA]]-e da mu plati naknadu za ''parkiranje'' i korištenje skladišta za sondu NEAR Shoemaker od po 0,2 centi na godinu. Sud je takvu tužbu odbio kao neosnovanu.<ref>http://www.erosproject.com/appeal/apindex.html</ref>
U kontroverznom sudskom slučaju Gregory W. Nemitz je tvrdio da posjeduje vlasnička prava na Eros, te je zahtjevao od [[NASA]]-e da mu plati naknadu za ''parkiranje'' i korištenje skladišta za sondu NEAR Shoemaker od po 0,2 centi na godinu. Sud je takvu tužbu odbio kao neosnovanu.<ref>http://www.erosproject.com/appeal/apindex.html</ref>


==Reference==
== Reference ==
{{Reference}}
{{Reference}}


Red 23: Red 23:
[[cy:433 Eros]]
[[cy:433 Eros]]
[[da:433 Eros (1898 DQ)]]
[[da:433 Eros (1898 DQ)]]
[[de:Eros (Asteroid)]]
[[de:(433) Eros]]
[[eml:Eros (astronomî)]]
[[eml:Eros (astronomî)]]
[[en:433 Eros]]
[[en:433 Eros]]

Verzija na dan 5 januar 2010 u 16:52

Asteroid 433 Eros

433 Eros je prvi otkriveni asteroid koji spada u grupu tzv. asteroida u blizini Zemlje (engl. Near-Earth asteroids ili NEA). Ime je dobio po grčkom bogu ljubavi Erosu (grč. Eρως). To je asteriod približnih dimenzija 13 x 13 x 33 km, drugi po veličini NEA asteroid, odmah poslije asteroida 1036 Ganymed. Asteroid 433 Eros su otkrili astronomi Gustav Witt u Berlinu i Auguste Charlois u Nici iste noći 13. augusta 1898. godine.[1]

Karakteristike

On je jedan od asterioda koji prelaze orbitu Marsa, i ujedno prvi poznati asteriod za koga je utvrđeno da prelazi preko Marsove orbite. Eros je jedan od malobrojnih NEA asteroida čiji maksimalni prečnik prelazi 10 km. Vjeruje se da je veći od pretpostavljenog asterioda koji je napravio krater na obalama Meksičkog zaljeva i za kojeg se vjeruje da je uzrokovao izumiranje dinosaura.[nedostaje referenca] Očekuje se da Eros prođe 0,1787 astronomskih jedinica (16,6 mil. km) od Zemlje na dan 31. januara 2012. kada će biti vidljiv sa vizuelnom magnitudom od +8,1 što je svjetlije od planete Neptuna i gotovo svih asterioda iz glavnog pojasa osim Veste, Pallasa i Irisa.

Temperatura na Erosu tokom dana (na strani okrenutoj Suncu) iznosi i do 100 °C, a noću se spušta i do -150 °C. Specifična težina asteroida iznosi oko 2.400 kg/m3, te je slične gustoće kao i Zemljina kora. Rotira oko svoje osi, jednom svakih 5,27 sati.

Njegov sinodički period iznosi 846 dana (Zemljinih) i jedan je od najdužih od svih objekata u Sunčevom sistemu. Po nekim istraživanjima[2] objekti poput Erosa mogu egzistirati na ovakvim orbitama samo oko par stotina miliona godina, prije nego što budu poremećeni utjecajem gravitacije negog drugog objekta ili planete. Simulacije predviđaju da bi Eros mogao doći do Zemljine orbite za približno 2 miliona godina. Asteroid je posjetila sonda NEAR Shoemaker 12. februara 2001. godine i napravila fotografije njegove površine a uspjela se i spustiti na njega.

Kontroverza

U kontroverznom sudskom slučaju Gregory W. Nemitz je tvrdio da posjeduje vlasnička prava na Eros, te je zahtjevao od NASA-e da mu plati naknadu za parkiranje i korištenje skladišta za sondu NEAR Shoemaker od po 0,2 centi na godinu. Sud je takvu tužbu odbio kao neosnovanu.[3]

Reference

  1. ^ H. Scholl i Schmadel D. Lutz: Discovery Circumstances of the First Near-Earth Asteroid (433) Eros, Beiträge zur Astronomiegeschichte, 2002, vol. 5, str. 210-220
  2. ^ Michel et. al, 1996
  3. ^ http://www.erosproject.com/appeal/apindex.html