Razlika između verzija stranice "Koncentracijski logor Omarska"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
Red 35: Red 35:
[[hr:Koncentracijski logor Omarska]]
[[hr:Koncentracijski logor Omarska]]
[[nl:Kamp Omarska]]
[[nl:Kamp Omarska]]
[[ru:Концлагерь Омарска]]
[[sv:Omarska]]
[[sv:Omarska]]

Verzija na dan 10 januar 2010 u 10:24

Datoteka:Dio logorskog.jpg
Jedna od zgrada u kojima su bili smješteni logoraši unutar kompleksa koncentracionog logora "Rudnik Omarska"
Datoteka:Logor5.jpg
Logoraši unutar kompleksa logora. Snimka iz 1992. godine
Datoteka:Optuzeniom.jpg
Neki od optuženih za zločine počinjene u koncentracionom logoru "Rudnik Omarska"

Koncentracioni logor "Omarska" ili Rudnik Omarska je bio koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme rata u BiH.

Logor su organizirali lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.

Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimenog dijela u općini Prijedor. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.

Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije, zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka. Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi.

Sudski procesi

Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima. Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronađeni ostaci preko dvije hiljade ljudi. Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru [1] [2]. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.

Pokrenuta je inicijitiva da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora Drugog svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti fašizma.

Reference