Razlika između verzija stranice "Tetrahidrokanabinol"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Alexbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: zh:四氢大麻酚
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Prijevod}}
{{Prijevod}}
{{Infokutija lijek
{{Dodaj_infokutiju|Hemijski_spoj}}
| Naziv lijeka = Tetrahidrokanabinol
| Druga_imena = dronabinol, THC
| Grupa = Kanabinoidi
| Trgovačka imena =
| ATC kodovi = A04AD10
| CAS_registarski_broj = 1972-08-3
| Dostupnost bez recepta = ne
| Strukturna formula = [[Datoteka:Tetrahydrocannabinol.svg|150px]]
| IUPAC ime = (−)-(6aR,10aR)-6,6,9-trimetil-3-pentil-6a,7,8,10a-tetrahidro-6H-benzo[c]hromen-1-ol
| Sumarna formula = C<sup>21</sup>H<sub>30</sub>O<sub>2</sub>
| Tačka topljenja = 157 °C
| Tačka ključanja =
| Molarna masa = 314,45 g/mol
| Biološka raspoložljivost = 10-35% (inhalacija)<br>6-20% (oralno)
| Metabolizam = uglavnom [[Jetra|hepatični]]
| Poluvrijeme eliminacije = 1,6h - 59h
| Izlučivanje = 65-80% fekalno, ostatak [[urin]]om
}}
'''Tetrahidrokanabinol''' ili skraćeno THC, također poznat kao ''Δ<sup>9</sup>-THC''', '''Δ<sup>9</sup>-tetrahidrokanabinol'''
'''Tetrahidrokanabinol''' ili skraćeno THC, također poznat kao ''Δ<sup>9</sup>-THC''', '''Δ<sup>9</sup>-tetrahidrokanabinol'''
(delta-9-tetrahidrokanabinol), '''Δ<sup>1</sup>-tetrahidrokanabinol''' ili ''dronabinol'' je glavna psihoaktivna supstanca koja se nalazi u biljci [[Indijska konoplja|indijska konopolja]] (lat. [[Canabis Sativa]]) poznatije kao [[marihuana]]. Nalazi se u indijskoj konoplji, njenom pelinu i njegovom derivatu apsentu (švicarska rakija).
(delta-9-tetrahidrokanabinol), '''Δ<sup>1</sup>-tetrahidrokanabinol''' ili ''dronabinol'' je glavna psihoaktivna supstanca koja se nalazi u biljci [[Indijska konoplja|indijska konopolja]] (lat. [[Canabis Sativa]]) poznatije kao [[marihuana]]. Nalazi se u indijskoj konoplji, njenom pelinu i njegovom derivatu apsentu (švicarska rakija).
[[Datoteka:Tetrahydrocannabinol.svg|desno|thumb|250px|Hemijska struktura Tetrahidrokanabinola]]
THC je izolovan u [[Izrael]]u [[1964]] godine od strane Raphaela Mechoulama, Yechiela Gaonia, i Habiba Ederya na [[Weizmann Institut]]u u [[Rehovot]]u. U mnogim zemljama se danas koristi u medicinske svrhe.
THC je izolovan u [[Izrael]]u [[1964]] godine od strane Raphaela Mechoulama, Yechiela Gaonia, i Habiba Ederya na [[Weizmann Institut]]u u [[Rehovot]]u. U mnogim zemljama se danas koristi u medicinske svrhe.



Verzija na dan 4 februar 2010 u 11:14

Tetrahidrokanabinol
Naziv lijekaTetrahidrokanabinol
Druga imenadronabinol, THC
GrupaKanabinoidi
Klasifikacija
ATC kodoviA04AD10
CAS registarski broj1972-08-3
Dostupnost bez recepta: ne
Stručne informacije
Hemijske osobine

Ime po IUPAC (−)-(6aR,10aR)-6,6,9-trimetil-3-pentil-6a,7,8,10a-tetrahidro-6H-benzo[c]hromen-1-ol
Sumarna formulaC21H30O2
Tačka topljenja157 °C
Molarna masa314,45 g/mol
Farmakokinetičke osobine
Metabolizamuglavnom hepatični
Poluvrijeme eliminacije1,6h - 59h
Izlučivanje65-80% fekalno, ostatak urinom

'Tetrahidrokanabinol ili skraćeno THC, također poznat kao Δ9-THC, Δ9-tetrahidrokanabinol (delta-9-tetrahidrokanabinol), Δ1-tetrahidrokanabinol ili dronabinol je glavna psihoaktivna supstanca koja se nalazi u biljci indijska konopolja (lat. Canabis Sativa) poznatije kao marihuana. Nalazi se u indijskoj konoplji, njenom pelinu i njegovom derivatu apsentu (švicarska rakija). THC je izolovan u Izraelu 1964 godine od strane Raphaela Mechoulama, Yechiela Gaonia, i Habiba Ederya na Weizmann Institutu u Rehovotu. U mnogim zemljama se danas koristi u medicinske svrhe.

THC je veoma slabo rastvorljiv u vodi, ali veoma se dobro rastvara sa nekim drugim organskim otapalima kao što su butan ili heksan. Osnovna funkcija THCa u biljci kanabis kao što je to slučaj sa kofeinom i nikotinom je da je čuva biljku od štetočina ili biljoždera koji mogu da je napadnu. Također dobro apsorbuje UV-B (280-315 nm) zračenje, štiteći je od radijacije. U osnovnom stanju je on staklasta čvrsta tvar kada je hladno, dok pod uticajem toplote prelazi u viskozno stanje i postaje ljepljiv.

Farmakologija

Svoje farmakološko djelovanje THC ostvaruje kao egzogeni agonist koji se vezuje za tzv. kanabinoidne receptore CB 1 u mozgu. Ovi receptori spadaju u porodicu G – protein receptora i identifikovana su dva podtipa kanabinoidnih receptora – CB 1 i CB 2, a od kojih je CB 1 pronađen u mozgu. Ćelijski odgovor pri vezivanju liganda sa kanabinoidnim receptorom je višestruk. Prvi korak je aktivacija G proteina, što dalje dovodi do promjene kod više intracelularnih komponenti, npr. cAMP kao i ioni kalcijuma i kalijuma koji dovode do promjene u ćelijskoj funkciji. Definitivni ćelijski odgovor zavisi od tipa ćelije, liganda i drugih molekula koji se takmiče za mjesto vezivanja na receptoru. Različiti agonisti imaju različitu snagu vezivanja za receptor što zavisi od efektivne doze aktivne supstance i efikasnosti koja predstavlja maksimalnu snagu signala koji se transmituje do ćelije. Kod THCa ove vrijednosti su niže nego kod sintetičkih kanabinoida koji su znatno efikasniji. Prisutnost ovih specijaliziranih receptora u mozgu navela je istraživače na ideju unutrašnjih kanabinoida koje proizvodi tijelo. Krenula je potraga za tvarima koje normalno proizvodi mozak i vežu se za kanabinoidne receptore, takozvani prirodni agonist i ligand, što je dovelo do otkrića anandamida, 2-arachidonil glicerida (2-AG) i ostalih sličnih spojeva. Priča je slična kao i kod otkrića unutrašnjih opiata (endorfin, enkefalin, dinorfin) nakon što se shvatilo za koje receptore se vežu morfin i drugi opiati. Naknadno se pokazalo da kanabinoidi, preko trenutno nepoznatog mehanizma, aktiviraju unutrašnje staze opiata preko μ1 opoidnog receptora, naglo oslobađajući dopamin u nucleus accumbens. Ovaj efekt može biti potisnut sa antagonistom rimonabant (SR141716A) CB1 kanabinoidnog receptora ili kod opioidnim receptorom sa antagonistom nalokson ili naloksazin. [1].

THC ima analgetička svojstva i pri malim dozama što je dovelo do mogućnosti liječenja boli medicinskim cannabisom. Mehanizam koji to omogućava još nije u potpunosti poznat. Drugi efekti su poput relaksacije, euforije, promjenjena percepcija vremena i prostora, osjetljivost vizualnih, slušnih i njušnih živaca, dezorijentacija, eventualni umor i povećani apetit sve povezano sa stimulacijom CB1 receptora u centralnom nervnom sistemu (CNS). Povećani apetit je donekle objašnjen preko gastro-hipotalamičkog sistema. Aktivnost CB1 receptora u centru za glad u hipotalamusu čini hranu ukusnijom i prihvatljivijom, hormon za glad ghrelin povećava signale za glad kako hrana dospijeva u želudac. Tu su još neka svojstva koja spuštaju razinu agresije. THC ima i aktivni metabolit, 11-hidroksi-THC koji također ima ulogu u analgetičkim i rekreacijskim efektima biljke.

CB-1 receptori

CB 1 receptori se nalaze u mozgu u velikom broju, čak više nego većina drugih receptora iz njihove grupe, a u 10 puta su većem broju u odnosu na opioidne receptore preko kojih se ispoljava efekt morfina.

Ovi receptori su po svom sastavu proteini i kao većina receptora su dijelom uronjeni u ćelijsku membranu. Vezuju se za ekstracelularni dio receptora aktivirajući signalni mehanizam unutar ćelije. Molekula CB 1 receptora je veća nego molekula CB 2 receptora. Njihova homolognost je 44 % za cijelokupni protein .

Kanabinoidni receptori su učvršćeni u ćelijskoj membrani i spojeni sa G proteinom i enzimom adenil ciklaza ( AC ). Receptori se aktiviraju pri kontaktu sa THC – om ili THC derivatom što izaziva niz reakcija uključujući inhibiciju adenil ciklaze, što smanjuje produkciju cAMP, otvaranje K+ kanala a zatvaranje Ca kanala.

Toksičnost

Prema Merck indeksu, 12. izdanje, THC ima LD50 vrijednost od 1270 mg/kg (muški štakor) i 730 mg/kg (ženski štakor) uzeto oralnim putem rastopljeno u sezamovom ulju [2].

Kad bi se te vrijednosti računale prema odraslom čovijeku iznosile bi otprilike 50 i 86 g za 68 kg ženske ili muške osobe. To je ekvivalent za 1 do 1.8 kg cannabisa sa 5% THCa uzeto oralnim putem. LD50 vrijednost za štakore uzeto putem inhalacije iznosi 42 mg/kg po težini tjelesne mase. Potrebno je napomenuti da studije toksičnosti kod životinjskih modela ne moraju nužno odgovarati toksičnosti u ljudskom organizmu. THC receptor raspodjele u centralnom nervnom sistemu štakora drugačiji je nego kod ljudi, što znači da postoji bitna mogućnost da toksičnost u ljudi varira od objavljenih životinjskih studija prema LD50. Ne postoji dokumentirana smrt povezana se predoziranjem marihuanom ili THC-om. Apsorpcija je lilmitirana serumskim lipidima koji mogu postati zasićeni THC-om, tako da prisutna topivost može ublažiti toksičnost.

Studije na temu distribucije kanabinoidnih receptora objašnjavaju zašto je toksičnost THC-a tako mala, dijelovi mozga koji upravljaju vitalnim funkcijama poput respiratornog sistema nemaju mnogo receptora, stoga su relativno nezahvaćeni i s dozama daleko većim od prosječnih ili onih koje bi dospjele u organizam u normalnim uslovima.

Sintetički THC

Sintetički THC još je poznat pod imenom dronabinol, dostupan je kao lijek na recept (pod trgovačkim imenom Marinol) u nekoliko država uključujući SAD, Holandiju i Njemačku. U SAD-u, Marinol je tretiran kao nenarkotička droga sa vrlo slabim rizikom za fizičku i mentalnu ovisnost, propisan na recept, na tzv. popisu III kontroliranih supstanci. Iako je DEA 2002. prihvatila peticiju, cannabis još uvijek nije tretiran jednako kao Marinol. Marinol je odobren od FDA u terapijama anoreksije kod pacijenata sa AIDS-om, kao i kod nekih glavobolja ili povraćanja za pacijente hemoterapije.

Analog dronabinolu, nabilon, dostupan je slobodno u Kanadi pod trgovačkim imenom Cesament kojeg proizvodi firma Valeant. Cesament ja također dobio odobrenje FDA-a za buduću dostupnost u SAD-u u nivou II kontroliranih supstanci.

U aprilu 2005. godine, Kanada je odobrila Sativex, raspršivač za usta za oboljele od multiple skleroze za olakšanje boli. Sativex sadrži tetrahidrokanabinol zajedno sa kanabidiolom. Proizvodi ga firma GW Pharmaceuticals i to je prvi lijek u svijetu baziran na kanabisu.

Istraživanja

Mnoge studije uključuju medicinske mogućnosti THC-a u liječenju raka i AIDS-a, i to naprimjer povećavajući apetit i smanjujući mučnine. Pokazalo se i od koristi kod oboljelih od glaukoma gdje snižava očni pritisak. THC je korišten i u obliku cannabisa kod mnogobrojnih pacijenata oboljelih od multiple skleroze. Nedavno je cannabis preko medicinskog recepta korišten kod odraslih i maloljetnih pacijenata s poremećajima ADD-a i ADHD-a zbog svog relaksacijskog i umirujućeg efekta.

Neke studije su također pokazale i negativnu stranu THC-a povezanu sa neprestanom i dugotrajnom upotrebom koje uključuju gubitak kratkotrajnog pamćenja, međutim postoje studije koje opovrgavaju ove tvrdnje, tvrdeći da MRI kod dugotrajnih korisnika pokazuje vrlo male ili nikakve razlike spram MRI-a osoba koje nisu uzimale THC. Studije na temu učinaka kod dugotrajnog korištenja su manjkave zbog ilegalnog statusa droge što čini samo istraživanje otežanim.

Pripremna istraživanja sa sintetičkim THC-om kod pacijana oboljih od Tourettova sindrom pokazuju da bi THC mogao u velikoj mjeri pomoći u smanjenju živčanih tikova. Studije na životinjama sa Marinolom i nikotinom pokazuju da bi mogli biti korisna dopuna neuroleptičnim lijekovima. Također, istraživanje sa 12 pacijenata pokazuje da Marinol snižava tikove bez značajnih štetnih učinaka. Slično istraživanje je pokazalo iste rezultate kod 24 pacijenta u vremenu od 6 sedmica.

Nedavna istraživanja sa sintetičkim kanabinoidom pokazuju da aktivacija CB1 receptora može uzrokovati neuroobnavljanje i neurozaštitu, a također i zaustaviti prirodnu degeneraciju kod neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsova bolest ili Alzheimer. U in-vitro eksperimentima sa THC-om sa izuzetno visokim koncentracijama (koje nisu dostupne u uobičajenoj konzumaciji) pokazalo se da uzrokuje inhibiciju određenih formacija koje uzrokuju Alzheimer, i to bolje nego trenutno odobreni lijekovi [3].

Studija iz 1975. pokazuje redukciju tumora kod miševa, što je dokaz potencijalnom tretmanu protiv raka.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Carl R Lupica; et al. "Marijuana and cannabinoid regulation of brain reward circuits". Pristupljeno 2007-07-01. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Erowid. "Hemija kanabisa". Pristupljeno 2006-03-20. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Eubanks LM, Rogers CJ, Beuscher AE; et al. (2006). "Molekularna veza između marihuane i patologije Alchajmerove bolesti". Mol. Pharm. 3 (6): 773–7. doi:10.1021/mp060066m. PMID 17140265. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)