Razlika između verzija stranice "Sunčeva energija"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: zh-min-nan:Thài-iông-lêng |
m robot Mijenja: ml:സൗരോർജ്ജം |
||
Red 149: | Red 149: | ||
[[li:Zonne-energie]] |
[[li:Zonne-energie]] |
||
[[lt:Saulės energija]] |
[[lt:Saulės energija]] |
||
[[ml:സൗരോർജ്ജം]] |
|||
[[ml:സൗരോര്ജ്ജം]] |
|||
[[mr:सौर ऊर्जा]] |
[[mr:सौर ऊर्जा]] |
||
[[ms:Kuasa suria]] |
[[ms:Kuasa suria]] |
Verzija na dan 7 februar 2010 u 18:14
Predloženo je da se ovaj članak podijeli na više članaka. |
O energiji Sunca
Sunce kao fuzioni reaktor svake sekunde pretvori oko 600 miliona tona hidrogena u helijum pri čemu oslobodi ogromnu količinu energije koju pošalje u Svemir u vidu elektromagnetnog, svjetlosnog, toplotnog, rentgenskog i drugih vidova zračenja. Od ukupno 3,8×1026 W energije koju Sunce zrači u kosmos,Zemlja primi 1,7 ×1017 W. Oko 30% primljene energije Zemlja reflektuje nazad u kosmos, oko 47% zadrži kao u toplotu, oko 23% ide na proces kruženja vode u prirodi dok se ostatak „potroši“ na fotosintezu.
Različiti su interesi za eksploataciju sunčeve energije. U hladnijim krajevima ona se koristi za grijanje prostora i dobijanje tople vode te dobijanje električne energije a u toplijim krajevima (osunčanim) za rashlađivanje prostorija, dobijanje električne energije, hidrogena.
Elementi zračenja Sunca
- Tok zračenja , ,
- Gustina toka (tzv. Iradijacija) ,
- Sveukupna radijacija u određenom vremenskom razdoblju ,
Kod svih proračuna, Sunčeva energija, se mora posmatrati kroz tri njene komponente zračenja i to:
- direktno,
- raspršeno i
- reflektovano zračenje.
Kod proračna solarnih kolektora četiri faktora su bitna za proračun:
- faktor apsorpcije Datoteka:Oifa.png
- faktor refleksije (albedo) Datoteka:Oifr.png
- faktor transmisije (provođenja)Datoteka:Oift.png
- emisijski faktor Datoteka:Oief.png
Proračun energije dobivene sunčevim zračenjem
Bitan podatak je tok Sunčeva zračenja po jediničnoj površini okomitoj na smjer sunčevih zraka na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (1,5×1011 m ) tzv. Sunčeva konstanta ili Ekstraterestička iradijacija, koji iznosi EI = SK =1353±21W/m2 .Sledeći bitan podatak je geografska širina koju posmatramo (φ), deklinacija δ = (-23,45°÷23,45°), ugao izlaska i zalaska sunca ωs= arc cos(-tgφ×tgδ) visina Sunca (ugao između sunčevih zraka i horizontalne površine sinα = sinφsinδ+cosφcosδcosω.Na osnovu ωs računa se trajanje „sunčeva dana“ D =2/15ωs. Kada izračunamo sve navedene elemente moguće je izračunati dnevnu iradijaciju ravne plohe okomite na sunčeve zrake:
Ipak za proračun praktičnog primjera kolektora kose površine, kako smo ranije rekli, moramo uzeti sve tri komponente zračenja: DIK=DIKdir + DIKras + DIKref gdje su:
Toplotni solarni kolektori (TSK)
To su uređaji koji sakupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u toplotnu. Postoje tri vrste TSK:
ravni solarni kolektori
Ravnim TSK mogu se dobiti temperature fluida do 100 °C, jednostavne su konstrukcije i veoma su često u upotrebi. Elementi ovog kolektora su:
selektivni solarni kolektori
su posebno konstruisani kolektori koji se rade od hroma ili nikla sa specijalnim crnim premazima koji primaju samo svjetlosne zrake određene talasne dužine a faktor refleksija mu je približno = 0. Ovi kolektori mogu postići temperature fluida i do 500°C. Najčešće se koriste kod Solarnih elektrana za dobijanje suhe vodene pare.
koncentrirajući solarni kolektori
Rade se u dvije varijante. Princip je da se veća površina sunčevih zraka prihvati i usmjeri na male površine prijemnika sa fluidom.
Solarni sistemi za proizvodnju električne energije
Solarne elektrane
Tehnološki sistem koji koristi energiju sunca i u nekoliko faza je pretvara u električnu energiju zove se solarna elektrana Datoteka:Tske.png
U principu ovaj sistem čine: |
---|
1. Koncentrirajući solarni kolektori sa selektivnim apsorberom |
2. Rezervoar (spremnik) energije koji može biti: |
* čisto toplotni ( skladištenje na račun latentne toplote) Q = VcρΔt = mcΔt ..(voda, glauberova so, kamen...) |
* hemijski ( reverzibilne hemijske reakcije) |
* termo-hemijski (izolirani kapaciteti vode i kristala) |
* mehanički ( zamajci velikih inercija) |
3. Turbina sa kondenzatorom i isparivačem |
4. Generator sa regulacijom napona |
5. Sistem za distribuciju električne energije |