Razlika između verzija stranice "Legura"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Poništene izmjene koje je napravio 94.189.158.93 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Xqbot
Red 1: Red 1:
'''Legura''' je mješavina [[metal (hemija)|metala]] s jednim ili više drugih elemenata.
'''Legura''' je mješavina [[metal (hemija)|metala]] s jednim ili više drugih elemenata.


Čisti metali imaju uglavnom relativno loša mehaničke ili hemijske osobine. AAAAAMiješanje metala s drugim elementima iz tog razloga omogućava poboljšanje mehaničkih ili hemijskih osobina metala kroz povećanje čvrstoće, obradivosti ili smanjenja podložnosti hrđanju.
Čisti metali imaju uglavnom relativno loša mehaničke ili hemijske osobine. Miješanje metala s drugim elementima iz tog razloga omogućava poboljšanje mehaničkih ili hemijskih osobina metala kroz povećanje čvrstoće, obradivosti ili smanjenja podložnosti hrđanju.


Osnovni metal u leguri se naziva "bazni metal" ili "baza". Elementi koji se svjesno dodaju bazi u leguri u cilju poboljšanja mehaničkih ili hemijskih svojstava se nazivaju legurni ili dodatni elementi, dok se neželjeni elementi nazivaju onečišćenjima.
Osnovni metal u leguri se naziva "bazni metal" ili "baza". Elementi koji se svjesno dodaju bazi u leguri u cilju poboljšanja mehaničkih ili hemijskih svojstava se nazivaju legurni ili dodatni elementi, dok se neželjeni elementi nazivaju onečišćenjima.

Verzija na dan 2 mart 2010 u 18:13

Legura je mješavina metala s jednim ili više drugih elemenata.

Čisti metali imaju uglavnom relativno loša mehaničke ili hemijske osobine. Miješanje metala s drugim elementima iz tog razloga omogućava poboljšanje mehaničkih ili hemijskih osobina metala kroz povećanje čvrstoće, obradivosti ili smanjenja podložnosti hrđanju.

Osnovni metal u leguri se naziva "bazni metal" ili "baza". Elementi koji se svjesno dodaju bazi u leguri u cilju poboljšanja mehaničkih ili hemijskih svojstava se nazivaju legurni ili dodatni elementi, dok se neželjeni elementi nazivaju onečišćenjima.

Legurni elementi su također uglavnom metali, ali se ponekad baznom metalu dodaji u drugi hemijski elementi, kao npr. karbon u čeliku ili gusnom željezu, silicijum u aluminijumu itd. Ukoliko se metalu dodaje nemetal, uglavnom se radi o veoma maloj količini. Tako je npr. koncentracija karbona u čeliku manja od 2% ukupne mase, dok se gusnom željezu dodaje manje od 6% karbona. S druge strane se npr. mesing obično pravi od bakra i cinka u odnosu 50:50.

I u prirodi se daju naći legure, ali je to jako rijetko. U historiji je zabilježeno korištenje prirodne legure zlata i srebra pod imenom elektra.

Primjeri osnovnih legura

Legure željeza

Legure bakra

Manje poznate legure

  • amalgam : živa + neki drugi metal, npr. nikl i srebro ili bakar (naziv amalgam se također koristi za mješavinu metala koja se koristi za izradu zubarskih plombi)
  • monel® ­­ (registriran žig) : nikl + bakar
  • zamak : cink + aluminijum + magnezijum + bakar
  • invar : legura skoro neosjetljiva na temperaturne razlike (36% nikl, 0,4% mangan, 0,1% ugljik, 63,5% željezo)