Razlika između verzija stranice "Diktatura"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Alexbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: yi:דיקטאטור
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: fiu-vro:Käsovalitsus Mijenja: an:Dictadura
Red 9: Red 9:
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Politika]]


[[an:Ditadura]]
[[an:Dictadura]]
[[ar:ديكتاتورية]]
[[ar:ديكتاتورية]]
[[ast:Dictadura]]
[[ast:Dictadura]]
Red 30: Red 30:
[[fa:دیکتاتوری]]
[[fa:دیکتاتوری]]
[[fi:Diktatuuri]]
[[fi:Diktatuuri]]
[[fiu-vro:Käsovalitsus]]
[[fr:Dictature]]
[[fr:Dictature]]
[[fy:Diktatuer]]
[[fy:Diktatuer]]

Verzija na dan 5 mart 2010 u 20:55

Diktatura je naziv za oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog čovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograničena nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili običaji.

Prema obliku vlasti i državnog uređenja diktatura se svrstava u prvu podjelu a to je prema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast, te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima (pored diktature u ovu podjelu još se ubrajaju i monarhija i republika)

Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti ali i postoji i u sadašnjosti. Vladavina nije utemeljena u pravu nego u nasilju. Platon i Aristotel je smatraju izopačenom. Vladar monopolizira svu vlast u državi i preuzima sve funkcije. U antičkoj Grčkoj i Rimu bilo je poznato bezbroj tiranija. U novije vrijeme imamo Musolinija, Hitlera... modificirani oblik je Staljin, Čaušesku. Diktatori na vlast dolaze nelegalno, pa i državnim udarom (Fidel Castro je 1959 na Kubi shrvao sa vlasti diktatora F.Batistu. To je bila revolucija u korist naroda, ali mnogi kazu da je dan danas Castro diktator. To po mnogo cemu nije istina i to je samo SAD-ova propaganda). Vlast se nastoji proširiti na sve sfere ljudskog života, privredne tokove, kulturni i porodični život. Mogli bismo reći da samim tim što diktator ima apsolutnu vlast nad svim nivoima vlasti to onemogućava organizovani kriminal da se infiltruje. To je samo u teoriji. Naime, mnogi diktatori upravo stvaraju organizovani kriminal radi svoje koristi (npr. Norijega u Nikaragvi itd.).

Postojalo je mnogo debata oko toga da li je Josip Broz Tito bio diktator. Naime, on je bio u specifičnoj poziciji. Za vrijeme njegove vladavine država nije bila pred ekonomskim kolapsom već suprotno. Takođe, sigurnosna situacija je bila i više od zadovoljavajuće (osim nekih napetosti sa SSSR-om). Kultura nije stagnirala. Međutim, jedno stranački sistem, neograničena vladavina i pogotovo postojanje Golog Otoka na kojeg su išli svi njegovi politički protivnici presudno govori da je J.B. Tito bio diktator.