Demetra

Cosmè Tura: Demetra. Prikazana je sa plavom kosom i žitom, svojim simbolom. Freska, palača Schifanoia.

Demetra - preslika reljefa iz Pompeja

Had i Demetra, grčka vaza

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr = Majka Zemlja) je božica Zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita. Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera ili Dijana, a Izida u egipatskoj mitologiji. Demetra je povezana sa Gejom.

Opis

Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda. Atributi su joj:

• klas
• baklja
• mak
• zmija
• narcis
• bubamara
• kalathos (košarica voća i cvijeća)

Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući cvijeće, voće i žito. Demetra ima plavu kosu. Tako ju prikazuje i Cosmè Tura.

Rođenje

Demetra je Rejina i Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a također i Zeusova sestra. Kron ju je progutao, te je živjela u njemu sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi brat koji joj je dodijelio brigu za plodnost Zemlje te je ona naučila ljude obradi Zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.

Frederic Leighton: Povratak Perzefone, Hermes vraća Perzefonu Demetri, njezinoj majci, 1891.

Otmica Perzefone

Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa da joj pomogne. Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi neko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.

Ostali mitovi

Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja Demetra je naučila uzgajati biljke. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje. Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta. U starijem obliku morske božice, Demetra je predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.

Literatura

• Homerske himne: Demetra

Vanjski linkovi

• Demetra u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
• Demetra u grčkoj mitologiji (en)
• Homerska himna Demetri (en)