Razlika između verzija stranice "Sonora (pustinja)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
sa sr i hr wiki
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Organ pipe cactus 11.jpg|mini|right|175px|Flora Pustinje.]]
{{Izmjena_u_toku}}
'''Pustinja Sonora''' je [[pustinja]] umjerenog klimatskog pojasa koja se nalazi na jugozapadu Sjeverne Amerike oko Kalifornijskog zaliva. Zauzima prostor od oko 260.000 km2.[1]
'''Pustinja Sonora''' je [[pustinja]] umjerenog klimatskog pojasa koja se nalazi na jugozapadu Sjeverne Amerike oko Kalifornijskog zaliva. Zauzima prostor od oko 260.000 km2 <ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805</ref>.


== Živi svijet ==
== Živi svijet ==
[[Biljke|Biljni]] svijet Sonorske pustinje je veoma karakterističan i bogat (preko 2000 vrsta[1]), tako da se oblast ove pustinje u fitogeografiji smatra zasebnom provincijom Holarktika — Sonorskom provincijom[2]. U ovoj pustinji dominiraju džinovski [[kaktusi]] kao što je [[saguaro]], koji naraste više od petnaest metara i dostiže masu od deset tona, od čega 90% čini [[voda]].[3] Osim kaktusa, u Sonori rastu i brojne [[agave]], [[Palma|palme]] i [[mahunarke]]. Česti [[žbun]]ovi su i [[Ambrozija|ambrozije]], pustinjske vrbe, hohobe i paloverde.
[[Biljke|Biljni]] svijet Sonorske pustinje je veoma karakterističan i bogat (preko 2000 vrsta <ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805</ref>), tako da se oblast ove pustinje u fitogeografiji smatra zasebnom provincijom Holarktika — Sonorskom provincijom <ref>Takhtajan A. 1986. Floristic regions of the world (translated by T.J. Crovello & A. Cronquist). University of California Press, Berkeley.</ref>. U ovoj pustinji dominiraju džinovski [[kaktusi]] kao što je [[saguaro]], koji naraste više od petnaest metara i dostiže masu od deset tona, od čega 90% čini [[voda]] <ref>Grupa autora. „Veliki atlas životinja“. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1989.</ref>. Osim kaktusa, u Sonori rastu i brojne [[agave]], [[Palma|palme]] i [[mahunarke]]. Česti [[žbun]]ovi su i [[Ambrozija|ambrozije]], pustinjske vrbe, hohobe i paloverde.


[[Životinje|Fauna]] Sonore broji oko 30 vrsta [[Ribe|riba]], 20 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], više od 100 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], više od 350 vrsta [[Ptice|ptica]] i 60 vrsta [[Sisari|sisara]][1]. Sonora predstavlja najsjeverniju tačku životnog područja jaguara. Brojni veliki kaktusi predstavljaju dom za mnoge životinje, poput [[leptir]]a, zmija i ptica (pojedine vrste djetlića i patuljasti ćuk). Zajedno sa okolnim pustinjama (Mohave), [[Stepe|stepama]] i šumo-stepama, Sonorska pustinja se u zoogeografiji izdvaja u Sonorsku podoblast Holarktičkog carstva[4]. Savremeni istraživači Sonoru smatraju zasebnom ekoregijom[5]
[[Životinje|Fauna]] Sonore broji oko 30 vrsta [[Ribe|riba]], 20 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], više od 100 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], više od 350 vrsta [[Ptice|ptica]] i 60 vrsta [[Sisari|sisara]]<ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805</ref>. Sonora predstavlja najsjeverniju tačku životnog područja jaguara. Brojni veliki kaktusi predstavljaju dom za mnoge životinje, poput [[leptir]]a, zmija i ptica (pojedine vrste djetlića i patuljasti ćuk). Zajedno sa okolnim pustinjama (Mohave), [[Stepe|stepama]] i šumo-stepama, Sonorska pustinja se u zoogeografiji izdvaja u Sonorsku podoblast Holarktičkog carstva <ref> Bobrinski N.A. 1956. Zoogeografija — kratak kurs. Nolit: Beograd.</ref>. Savremeni istraživači Sonoru smatraju zasebnom ekoregijom <ref> WWF. 2001. [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/na/na1310_full.html Pustinja Sonora]</ref>.


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Red 14: Red 14:
== Zaštićeno područje ==
== Zaštićeno područje ==
17. januara 2001. godine 2008 kvadratnih kilometara pustinje Sonore proglašeno je zaštićenim područjem sa ciljem boljeg očuvanja Sonore.
17. januara 2001. godine 2008 kvadratnih kilometara pustinje Sonore proglašeno je zaštićenim područjem sa ciljem boljeg očuvanja Sonore.

== Reference ==
{{reference}}

[[ar:صحراء سونورا]]
[[bn:সোনোরান মরুভূমি]]
[[bg:Сонора (пустиня)]]
[[ca:Desert de Sonora]]
[[da:Sonoraørkenen]]
[[de:Sonora-Wüste]]
[[en:Sonoran Desert]]
[[et:Sonora kõrb]]
[[es:Desierto de Sonora]]
[[eo:Sonora-dezerto]]
[[eu:Sonorako basamortua]]
[[fa:بیابان سونورا]]
[[fr:Désert de Sonora]]
[[gd:Fàsach Sonora]]
[[ko:소노라 사막]]
[[hr:Pustinja Sonora]]
[[it:Deserto di Sonora]]
[[lt:Sonoros dykuma]]
[[nl:Sonorawoestijn]]
[[ja:ソノラ砂漠]]
[[no:Sonoraørkenen]]
[[pl:Pustynia Sonora]]
[[pt:Deserto de Sonora]]
[[ro:Deşertul Sonora]]
[[ru:Сонора (пустыня)]]
[[sr:Сонорска пустиња]]
[[fi:Sonoran aavikko]]
[[sv:Sonoraöknen]]
[[uk:Сонора (пустеля)]]
[[zh:索诺兰沙漠]]

Verzija na dan 5 april 2010 u 12:53

Flora Pustinje.

Pustinja Sonora je pustinja umjerenog klimatskog pojasa koja se nalazi na jugozapadu Sjeverne Amerike oko Kalifornijskog zaliva. Zauzima prostor od oko 260.000 km2 [1].

Živi svijet

Biljni svijet Sonorske pustinje je veoma karakterističan i bogat (preko 2000 vrsta [2]), tako da se oblast ove pustinje u fitogeografiji smatra zasebnom provincijom Holarktika — Sonorskom provincijom [3]. U ovoj pustinji dominiraju džinovski kaktusi kao što je saguaro, koji naraste više od petnaest metara i dostiže masu od deset tona, od čega 90% čini voda [4]. Osim kaktusa, u Sonori rastu i brojne agave, palme i mahunarke. Česti žbunovi su i ambrozije, pustinjske vrbe, hohobe i paloverde.

Fauna Sonore broji oko 30 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, više od 100 vrsta gmizavaca, više od 350 vrsta ptica i 60 vrsta sisara[5]. Sonora predstavlja najsjeverniju tačku životnog područja jaguara. Brojni veliki kaktusi predstavljaju dom za mnoge životinje, poput leptira, zmija i ptica (pojedine vrste djetlića i patuljasti ćuk). Zajedno sa okolnim pustinjama (Mohave), stepama i šumo-stepama, Sonorska pustinja se u zoogeografiji izdvaja u Sonorsku podoblast Holarktičkog carstva [6]. Savremeni istraživači Sonoru smatraju zasebnom ekoregijom [7].

Stanovništvo

Pustinja Sonora dom je sedmnaest domorodačkih kultura. Najveći grad u pustinji Sonora je Phoenix, Arizona, koji je 2008. imao 4,4 milona stanovnika. Smješten na rijeci Salt River u centralnom dijelu Arizone, Phoenix je jedan od nabrže rastućih gradova u SAD-u. U tom dijelu pustinja Sonora gubi svaki sat po 4 000 kvadratnih metara površine (zbog širenja grada).

Slijedeći po veličini grad je Tucson u južnom dijelu Arizone s populacijom od jednog miliona stanovnika, pa Mexicali, Baja California, Mexico, s populacijom oko 900.000 stanovnika. Područje grada Hermosillo, Sonora, Mexico broji 700.000 stanovnika.

Zaštićeno područje

17. januara 2001. godine 2008 kvadratnih kilometara pustinje Sonore proglašeno je zaštićenim područjem sa ciljem boljeg očuvanja Sonore.

Reference

  1. ^ Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805
  2. ^ Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805
  3. ^ Takhtajan A. 1986. Floristic regions of the world (translated by T.J. Crovello & A. Cronquist). University of California Press, Berkeley.
  4. ^ Grupa autora. „Veliki atlas životinja“. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1989.
  5. ^ Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805
  6. ^ Bobrinski N.A. 1956. Zoogeografija — kratak kurs. Nolit: Beograd.
  7. ^ WWF. 2001. Pustinja Sonora
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sonora_(pustinja)&oldid=1162334"