Razlika između verzija stranice "Cernik (Hrvatska)"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
m - kategorija "Općine u Hrvatskoj"; + kategorija "Općine u Brodsko-posavskoj županiji" (HotCat) |
||
Red 36: | Red 36: | ||
{{Gradovi i općine u Brodsko-posavskoj županiji}} |
{{Gradovi i općine u Brodsko-posavskoj županiji}} |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Brodsko-posavska županija]] |
[[Kategorija:Brodsko-posavska županija]] |
||
⚫ | |||
[[en:Cernik (municipality)]] |
[[en:Cernik (municipality)]] |
Verzija na dan 16 april 2010 u 12:25
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Cernik | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Brodsko-posavska |
• Načelnik općine | Nikola Jugovć |
Površina | |
• Ukupno | 130 km2 |
Stanovništvo (2001) | |
• Ukupno | 4.235 |
Poštanski broj | 35404 |
Savremeni Cernik je naseljen još od prethistorijskih vremena (neolitska naselja na brdu Slavči i u Cerničkoj Šagovini - starćevačka kultura), četiri vijeka u sklopu provincije Panonia Savia Rimljani vladaju ovim krajem (rimski nalazi u Baćindolu i Podvrškom).
U historijskim izvorima Cernik se spominje 1255.g. (Chernik Campus), a u pisanim dokumentima 1363., 1372., 1381., 1407., 1454., 1463. itd. kao posjed i utvrda slavonskih plemica Berislavića, Desislavića (Deževica) s pridjevkom Cernički.1514.g. plemićki posjed ima dvadesetak sela, a 1520. kraljevom poveljom postaje trgovište (godišnji sajam na dan Sv. Franje).
1525. g. Ludovik II. 1525. g. potvrduje Deževićima vlasništvo nad novom utvrdom (Castrum novum Lehowacz alias Waskap in district Czernek). 1536. g., zajedno s utvrdama u Šagu, Gračanici i Podvrškom, Cernik pada u turske ruke. Postaje jako tursko uporište, trgovačko, obrtničko i vjersko središte te sjedište sandžakata. Posjećuje ga i spominje u svojem Putopisu Evlija Ćelebija Konačno je oslobođen 1691.g. Nakon reokupacije cerničkim posjedom i utvrdom upravlja Carska komora. Od 1707.g. u vlasništvu je baruna Maksimilijana Petraša, a od 1753. potpukovnika Marka Markovića žiji sin Stjepan utvrdu prepravlja u barokni dvorac. Od 1798.g. vlastelinstvo mijenja gospodare (Carion, Tarnoczy, Müller, Colloredo, Bomballes, Tcharner, Strickler i dr.). 1917. g. posjed i dvorac dolaze u ruke grofoske obitelji Kulmer. Nacionalizacijom 1946. g. grof Aleksandar Kulmer gubi vlastelinstvo Cernik i barokni dvorac.