Razlika između verzija stranice "Matija Korvin"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Nte-kir-matyas.jpg|mini|Statua Matijaša Korvina u Nemzeti Történeti Emlékpark, Mađarska]]
[[Datoteka:Nte-kir-matyas.jpg|mini|Statua Matije Korvina u Nemzeti Történeti Emlékpark, Mađarska]]
'''Matijaš Korvin''' ([[1443]]-[[1490]]) je [[Ugarska|ugarski]] [[kralj]] ([[1458]]-[[1490]]), a postao je i [[Češka|češkim]] kraljem od [[1469]]. Matijaš je sin ugarskog vojskovođe [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]].
'''Matija I Korvin''' ([[1443]]-[[1490]]) je [[Ugarska|ugarski]] [[kralj]] ([[1458]]-[[1490]]), a postao je i [[Češka|češkim]] kraljem od [[1469]]. Matija je bio sin ugarskog vojskovođe [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]].


Uzima se da je Matijaš od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u [[Evropa|Evropi]]. Radi odbrane od [[Osmanlije|Osmanlija]] Matijaš je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada [[Srednjovjekovna Bosna|Bosne]] pod osmansku vlast osvojio je [[Jajce]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]] i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa [[Beograd]]om i [[Mačva|Mačvom]] ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matijaš je suzbio pokušaj [[Venecija|Venecije]] da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.
Uzima se da je Matija od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u [[Evropa|Evropi]]. Radi odbrane od [[Osmanlije|Osmanlija]] Matija je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada [[Srednjovjekovna Bosna|Bosne]] pod osmansku vlast osvojio je [[Jajce]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]] i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa [[Beograd]]om i [[Mačva|Mačvom]], ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matija je suzbio pokušaj [[Venecija|Venecije]] da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.


Matijaš je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je [[Beč]] [[1486]]. Umro je 1490., bez nasljednika.
Matija je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je [[Beč]] [[1486]]. Umro je 1490. godine, ne ostavivši nasljednika.


Dvor Matijaša Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.
Dvor Matije Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.




{{stub-biog}}
{{stub-biog}}


[[Kategorija:Historija]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Češki vladari]]


[[an:Matías Corvín]]
[[an:Matías Corvín]]

Verzija na dan 22 maj 2010 u 15:04

Statua Matije Korvina u Nemzeti Történeti Emlékpark, Mađarska

Matija I Korvin (1443-1490) je ugarski kralj (1458-1490), a postao je i češkim kraljem od 1469. Matija je bio sin ugarskog vojskovođe Janka Hunjadija.

Uzima se da je Matija od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u Evropi. Radi odbrane od Osmanlija Matija je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada Bosne pod osmansku vlast osvojio je Jajce i Srebrenicu i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa Beogradom i Mačvom, ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matija je suzbio pokušaj Venecije da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.

Matija je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je Beč 1486. Umro je 1490. godine, ne ostavivši nasljednika.

Dvor Matije Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.



Nedovršeni članak Matija Korvin koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.