Razlika između verzija stranice "Gušterača"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
m robot Dodaje: hi, hy, mr, th Uklanja: ko Mijenja: ar, cs, no, yi |
||
Red 32: | Red 32: | ||
[[af:Pankreas]] |
[[af:Pankreas]] |
||
[[ar: |
[[ar:معثكلة]] |
||
[[bg:Панкреас]] |
[[bg:Панкреас]] |
||
[[bn:অগ্ন্যাশয়]] |
[[bn:অগ্ন্যাশয়]] |
||
[[ca:Pàncrees]] |
[[ca:Pàncrees]] |
||
[[cs:Slinivka břišní |
[[cs:Slinivka břišní]] |
||
[[da:Bugspytkirtlen]] |
[[da:Bugspytkirtlen]] |
||
[[de:Bauchspeicheldrüse]] |
[[de:Bauchspeicheldrüse]] |
||
Red 50: | Red 50: | ||
[[gl:Páncreas]] |
[[gl:Páncreas]] |
||
[[he:לבלב]] |
[[he:לבלב]] |
||
[[hi:अग्न्याशय]] |
|||
[[hr:Gušterača]] |
[[hr:Gušterača]] |
||
[[hu:Hasnyálmirigy]] |
[[hu:Hasnyálmirigy]] |
||
[[hy:Ենթաստամոքսային գեղձ]] |
|||
[[id:Pankreas]] |
[[id:Pankreas]] |
||
[[is:Bris]] |
[[is:Bris]] |
||
Red 57: | Red 59: | ||
[[ja:膵臓]] |
[[ja:膵臓]] |
||
[[jv:Pankreas]] |
[[jv:Pankreas]] |
||
[[ko:이자 (기관)]] |
|||
[[ku:Pankreas]] |
[[ku:Pankreas]] |
||
[[la:Pancreas]] |
[[la:Pancreas]] |
||
Red 63: | Red 64: | ||
[[lv:Aizkuņģa dziedzeris]] |
[[lv:Aizkuņģa dziedzeris]] |
||
[[mk:Панкреас]] |
[[mk:Панкреас]] |
||
[[mr:अग्न्याशय]] |
|||
[[nl:Alvleesklier]] |
[[nl:Alvleesklier]] |
||
[[nn:Bukspyttkjertelen]] |
[[nn:Bukspyttkjertelen]] |
||
[[no: |
[[no:Bukspyttkjertel]] |
||
[[pl:Trzustka]] |
[[pl:Trzustka]] |
||
[[pt:Pâncreas]] |
[[pt:Pâncreas]] |
||
Red 81: | Red 83: | ||
[[ta:கணையம்]] |
[[ta:கணையம்]] |
||
[[te:క్లోమము]] |
[[te:క్లోమము]] |
||
[[th:ตับอ่อน]] |
|||
[[tr:Pankreas]] |
[[tr:Pankreas]] |
||
[[uk:Підшлункова залоза]] |
[[uk:Підшлункова залоза]] |
||
[[vi:Tụy]] |
[[vi:Tụy]] |
||
[[yi: |
[[yi:פאנקרעאס]] |
||
[[zh:胰脏]] |
[[zh:胰脏]] |
Verzija na dan 21 juni 2010 u 12:04
Gušterača ili pankreas je žlijezda posebna po tome što ima vanjsko i unutrašnje lučenje:
- unutrašnjim lučenjem u krv luči hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi.
- vanjskim lučenjem ona lučeći enzime amilazu i lipazu (koji uglavnom služe za otapanje masti), učestvuje u hemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv.
Anatomija gušterače
U probavnom sistemu, gušterača se nalazi ispod želuca i pored prvog dijela tankog crijeva, duodenuma. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 cm.
Bolesti gušterače
Šećerna bolest
Dijabetes mellitus ili šećerna bolest, je poremećaj povećavanja nivoa šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača ne luči dovoljno hormona inzulina koji smanjuje razinu šećera u krvi. Šećerna bolest se u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerovatnoća da će je osoba dobiti (50%) povećava se ukoliko je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:
- često mokrenje
- umor
- slabost
- žeđ
- glad
- mršavljenje
Akutna bolest gušterače
Žućni kamenac može uzrokovati začepljenje papile vateri, zajedničkog izlaza za žućovod i gušteraču prema duodenumu. To uzrokuje zastoj žući (bolest žuticu) te stoga i zastoj enzima gušterače (akutnu bolest gušterače). Takva bolest znači pucanje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok (kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi).