Razlika između verzija stranice "Žučni mjehur"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 2: Red 2:
'''Žučni mjehur''' ({{lat|vesica fellea}}) je kruškoliki organ koji služi kao rezervoar za [[žuč]], koja se u njemu koncentrira i postaje tri do četiri puta gušća od one koja dolazi iz [[jetra|jetre]] jer sluzokoža žučne kese apsorbira višak vode<ref>{{cite book | last = Ginsburg, Ph.D. | first = J.N. | editor = Thomas M. Nosek, Ph.D. | title = Gastrointestinal Physiology | series = Essentials of Human Physiology | url = http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section6/6ch2/s6ch2_30.htm | accessdate = 2007-06-29 | date = 2005-08-22 | publisher = [[Medical College of Georgia]] | location = Augusta, Georgia, United State | pages = [http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section6/6ch2/s6ch2_30.htm p. 30] | chapter = Control of Gastrointestinal Function | chapterurl = http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section6/6ch2/6ch2line.htm }}</ref>.
'''Žučni mjehur''' ({{lat|vesica fellea}}) je kruškoliki organ koji služi kao rezervoar za [[žuč]], koja se u njemu koncentrira i postaje tri do četiri puta gušća od one koja dolazi iz [[jetra|jetre]] jer sluzokoža žučne kese apsorbira višak vode<ref>{{cite book | last = Ginsburg, Ph.D. | first = J.N. | editor = Thomas M. Nosek, Ph.D. | title = Gastrointestinal Physiology | series = Essentials of Human Physiology | url = http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section6/6ch2/s6ch2_30.htm | accessdate = 2007-06-29 | date = 2005-08-22 | publisher = [[Medical College of Georgia]] | location = Augusta, Georgia, United State | pages = [http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section6/6ch2/s6ch2_30.htm p. 30] | chapter = Control of Gastrointestinal Function | chapterurl = http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section6/6ch2/6ch2line.htm }}</ref>.


Žučni mjehur je dug od 8-11 cm i smješten je na donjoj strani desnog jetrenog režnja. Jetra neprekidno luči žuč bez obzira na [[probava|probavu]] i ta žuč napušta jetru kroz zajednički žučni kanal (lat. ductus hepaticus communis) i odlazi u dvanaestopalačno crijevo ili žučnu kesu. Žučna kesa sakuplja žuč kada nije potrebno variti hranu. Kada se u dvanaestopalačnom crijevu nađe hrana bogata mastima žučni mjehur se kontrahira i izbacuje žuč preko ductus choledocus u dvanaestopalačno crijevo. Istovremeno se otpušta Oddijev sfinkter da se olakša pražnjenje žuči u [[dvanaestopalačno crijevo]]. Ako nema probave, [[Oddijev sfinkter]] je zatvoren i žuč mora nazad u žučni mjehur gdje mu se oduzima [[voda]]. Na ovaj način ona postaje koncentriranija i sposobnija za razgradnju unesene [[hrana|hrane]].
Žučni mjehur je dug od 8-11 cm i smješten je na donjoj strani desnog jetrenog režnja. Jetra neprekidno luči žuč bez obzira na [[probava|probavu]] i ta žuč napušta jetru kroz zajednički žučni kanal (lat. ductus hepaticus communis)i odlazi u dvanaestopalačno crijevo ili žučnu kesu. Žučna kesa sakuplja žuč kada nije potrebno variti hranu. Kada se u dvanaestopalačnom crijevu nađe hrana bogata mastima žučni mjehur se kontrahira i izbacuje žuč preko ductus choledocus u dvanaestopalačno crijevo. Istovremeno se otpušta Oddijev sfinkter da se olakša pražnjenje žuči u [[dvanaestopalačno crijevo]]. Ako nema probave, [[Oddijev sfinkter]] je zatvoren i žuč mora nazad u žučni mjehur gdje mu se oduzima [[voda]]. Na ovaj način ona postaje koncentriranija i sposobnija za razgradnju unesene [[hrana|hrane]].


U žučnom mjehuru nalazi se oko 50 ml žuči koja se otpušta kada hrana koja sadrži [[masti]] uđe u probavni trakt, stimulišući lučenje [[holecistokinin]]a. Žučne soli učestvuju u probavi masnih kapljica koje se rasprše pod dejstvom žuči na sličan način kao što to radi deterdžent.Na taj način se poveća površina masnih kapljica na koje tada lakše djeluje enzim lipaza koji je zadužen za razgradnju masti.
U žučnom mjehuru nalazi se oko 50 ml žuči koja se otpušta kada hrana koja sadrži [[masti]] uđe u probavni trakt, stimulišući lučenje [[holecistokinin]]a. Žučne soli učestvuju u probavi masnih kapljica koje se rasprše pod dejstvom žuči na sličan način kao što to radi deterdžent. Na taj način se poveća površina masnih kapljica na koje tada lakše djeluje enzim lipaza koji je zadužen za razgradnju masti.


Žučni mjehur posjeduju [[kičmenjaci]] (osim [[konj]]a i [[pacov]]a), dok ga [[beskičmenjaci]] ne posjeduju.
Žučni mjehur posjeduju [[kičmenjaci]] (osim [[konj]]a i [[pacov]]a), dok ga [[beskičmenjaci]] ne posjeduju.

== Bolesti žučnog mjehura ==

[[Holecistitis|Bolesti žučnog mjehura]] spadaju među najčešća oboljenja, naročito kod žena. Hirurško uklanjanje žučne kese spada u najčešće hirurške procedure i naziva se [[holecistektomija]] (lat. ''cholecystectomia'')


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==

Verzija na dan 23 juni 2010 u 21:51

Položaj žučnog mjehura (zeleno) u odnosu na druge organe u stomaku

Žučni mjehur (latinski: vesica fellea) je kruškoliki organ koji služi kao rezervoar za žuč, koja se u njemu koncentrira i postaje tri do četiri puta gušća od one koja dolazi iz jetre jer sluzokoža žučne kese apsorbira višak vode[1].

Žučni mjehur je dug od 8-11 cm i smješten je na donjoj strani desnog jetrenog režnja. Jetra neprekidno luči žuč bez obzira na probavu i ta žuč napušta jetru kroz zajednički žučni kanal (lat. ductus hepaticus communis)i odlazi u dvanaestopalačno crijevo ili žučnu kesu. Žučna kesa sakuplja žuč kada nije potrebno variti hranu. Kada se u dvanaestopalačnom crijevu nađe hrana bogata mastima žučni mjehur se kontrahira i izbacuje žuč preko ductus choledocus u dvanaestopalačno crijevo. Istovremeno se otpušta Oddijev sfinkter da se olakša pražnjenje žuči u dvanaestopalačno crijevo. Ako nema probave, Oddijev sfinkter je zatvoren i žuč mora nazad u žučni mjehur gdje mu se oduzima voda. Na ovaj način ona postaje koncentriranija i sposobnija za razgradnju unesene hrane.

U žučnom mjehuru nalazi se oko 50 ml žuči koja se otpušta kada hrana koja sadrži masti uđe u probavni trakt, stimulišući lučenje holecistokinina. Žučne soli učestvuju u probavi masnih kapljica koje se rasprše pod dejstvom žuči na sličan način kao što to radi deterdžent. Na taj način se poveća površina masnih kapljica na koje tada lakše djeluje enzim lipaza koji je zadužen za razgradnju masti.

Žučni mjehur posjeduju kičmenjaci (osim konja i pacova), dok ga beskičmenjaci ne posjeduju.

Bolesti žučnog mjehura

Bolesti žučnog mjehura spadaju među najčešća oboljenja, naročito kod žena. Hirurško uklanjanje žučne kese spada u najčešće hirurške procedure i naziva se holecistektomija (lat. cholecystectomia)

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ Ginsburg, Ph.D., J.N. (2005-08-22). "Control of Gastrointestinal Function". u Thomas M. Nosek, Ph.D. (ured.). Gastrointestinal Physiology. Essentials of Human Physiology. Augusta, Georgia, United State: Medical College of Georgia. str. p. 30. Pristupljeno 2007-06-29. Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= (pomoć); CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Žučni_mjehur&oldid=1233292"