Razlika između verzija stranice "Isparavanje"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ht:Evaporasyon
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
Red 49: Red 49:
[[it:Evaporazione]]
[[it:Evaporazione]]
[[ja:蒸発]]
[[ja:蒸発]]
[[kn:ಬಾಷ್ಪೀಕರಣ (ಆವಿಯಾಗುವಿಕೆ)]]
[[ko:증발]]
[[ko:증발]]
[[la:Evaporatio]]
[[la:Evaporatio]]

Verzija na dan 22 juli 2010 u 17:14


Fazni prijelaz neke supstance iz tečne u gasovitu fazu naziva se isparavanje. Kondenzacija je obrnut proces (prelazak iz gasovite u tečnu fazu). Fazni prijelaz se dešava na karakterističnoj temperaturi pri određenom pritisku.

Tačka ključanja

Ako se isparavanje dešava u otvorenoj posudi, pritisak para supstance raste. Kada se pritisak para supstance izjednači sa vanjskim pritiskom, isparavanje se dešava i u unutrašnjem dijelu tečne faze što nazivamo ključanjem. Temperatura pri kojoj je pritisak para tečnosti jednak vanjskom pritisku naziva se tačka ključanja. Kada je vanjski pritisak 1 atm, tačka ključanja se naziva normalna tačka ključanja.

Kritična temperatura

Kada se isparavanje dešava u zatvorenoj posudi, pritisak para supstance raste i povećava se gustoća para. Kada je gustoća para jednaka gustoći tečnosti, nestaje granica između faza i ta temperatura se naziva kritična temperatura (Tc).[1]

Toplota isparavanja

Toplota isparavanja ili entalpija isparavanja je promjena entalpije po molu supstance, kada 1 mol čiste tečnosti na pritisku 1 bar ispari u gas, npr. za vodu toplota isparavanja pri temperaturi 373 K iznosi 40.66 kJ/mol.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ P.W.Atkins: Physical Chemistry, Fourth Ed., 1990