Razlika između verzija stranice "Doroteja Vidinska"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija Veličanstvo
{{Infokutija Veličanstvo
| Ime =Doroteja Bugarska
| Ime =Doroteja od Vidina
| Titula =Banica Bosne<br>Kraljica Bosne
| Titula =Banica Bosne<br>Kraljica Bosne
| Slika =
| Slika =
Red 17: Red 17:
|}}
|}}


'''Doroteja Bdinska''' je bila prva bosanska kraljica.
'''Doroteja od Vidina''' je bila prva bosanska kraljica.


Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracmir, car Bugarske|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana (Slava) Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. <ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref>
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracmir, car Bugarske|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana (Slava) Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. <ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref>

Verzija na dan 11 august 2010 u 14:41

Doroteja od Vidina
SupružnikTvrtko I, kralj Bosne
DjecaTvrtko II, kralj Bosne ?
DinastijaŠišman
OtacIvan Sracimir, car Bugarske
MajkaAna (Slava) Vlaška
Smrtprije 1390.

Doroteja od Vidina je bila prva bosanska kraljica.

Bila je kćerka bugarskog cara Ivana Sracimira i njegove žene Ane, kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj Ludovik I Veliki, kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. [1]

Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice Elizabete, kraljeve majke, [2] i kraljice Elizabete, kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.[1] Ludovik I ju je zaručio za Tvrtka, prvog rođaka njegove supruge Elizabete. [2]

Doroteja se udala za Tvrtka 8. decembra 1374. godine [3] i postala banica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. [3] Godine 1377. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.

Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja Tvrtka II, dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i Ostoja, vanbračni sin Dorotejinog muža. [4][5] Smatra se da je kraljica Doroteja je umrla 1390. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom. [6][7]

Preci

Reference

  1. ^ a b Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
  2. ^ a b Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
  3. ^ a b Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
  4. ^ Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.
  5. ^ Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.
  6. ^ Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
  7. ^ Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995