Razlika između verzija stranice "Demencija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
→‎Uzroci demencije: atero- od ahteroma
Red 16: Red 16:
Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja [[acetilkolin]]skih [[neuron]]a, [[gen]]i, [[aluminij]], zarazne bolesti kao encefalitis i [[meningitis]], neurološke bolesti kao [[Huntingtonova bolest]], [[Parkinsonova bolest]], te hidrocefalus s normalnim pritiskom.
Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja [[acetilkolin]]skih [[neuron]]a, [[gen]]i, [[aluminij]], zarazne bolesti kao encefalitis i [[meningitis]], neurološke bolesti kao [[Huntingtonova bolest]], [[Parkinsonova bolest]], te hidrocefalus s normalnim pritiskom.


''Sekundarne demencije'' mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je [[depresija]] i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje. Kada se povuče depresija, povuče se i demencija. Ostali uzroci uključuju hormonalnu neravnotežu, lijekove i [[artersoskleroza|arterosklerozu]], moždane udare, različite infekcije ([[AIDS]], upala pluća) i slično.
''Sekundarne demencije'' mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je [[depresija]] i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje. Kada se povuče depresija, povuče se i demencija. Ostali uzroci uključuju hormonalnu neravnotežu, lijekove i [[artersoskleroza|aterosklerozu]], moždane udare, različite infekcije ([[AIDS]], upala pluća) i slično.


== Liječenje demencije ==
== Liječenje demencije ==

Verzija na dan 13 august 2010 u 01:33

Demenciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša procjena – osoba ima teškoća u razumijevanju ličnih situacija, planiranju ili odlučivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade.

Tok demencije može biti progresivan, statičan ili se može povremeno povući, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u terminalnoj fazi osoba gubi integritet i živost ličnosti, te ne primjećuje okolinu. Najčešći uzrok demencije su cerebrovaskularne bolesti koje ometaju dotok krvi u mozak.

Uzroci demencije

Demencije se obično dijele u dvije kategorije:

  1. Primarna demencija je direktno izazvana oštećenjem mozga
  2. Sekundarna demencija je uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak direktno.

Primarna demencijaAlzheimerova bolest čini 50% demencija među starijima. U slučaju Alzheimera moždano tkivo nepovratno propada, a smrt nastupa 10-12 godina nakon pojave simptoma bolesti. Bolest je češća među ženama nego muškarcima.

Bolest započinje teškoćama u koncentraciji i pamćenju novonaučenog materijala; osoba djeluje rastreseno i razdražljivo, što uskoro počinje ometati svakodnevni život. Osoba optužuje druge zbog vlastitih neuspjeha i umišlja da je neko proganja. Pamćenje i dalje slabi, a osoba postaje sve više dezorijentirana i uzrujana.

Primarna fiziološka promjena u mozgu, očigledna pri autopsiji, je opća atrofija cerebralnog korteksa zbog gubitka nervnih ćelija, a naročito nervnih vlakana i dendrita. Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja acetilkolinskih neurona, geni, aluminij, zarazne bolesti kao encefalitis i meningitis, neurološke bolesti kao Huntingtonova bolest, Parkinsonova bolest, te hidrocefalus s normalnim pritiskom.

Sekundarne demencije mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je depresija i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje. Kada se povuče depresija, povuče se i demencija. Ostali uzroci uključuju hormonalnu neravnotežu, lijekove i aterosklerozu, moždane udare, različite infekcije (AIDS, upala pluća) i slično.

Liječenje demencije

Ako je uzrok demencije moguće vratiti u početno stanje, trebalo bi odmah započeti s odgovarajućim liječenjem, npr. ispravljanje hormonale neravnoteže. Alzheimerova bolest do sada nema lijeka. Potrebne su i psihosocijalne intervencije jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima obično pada na njihove obitelji, koje i same trebaju podršku i informacije o suočavanju s tim zadatkom.