Razlika između verzija stranice "Historija Sjedinjenih Američkih Država"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: es:Historia de los Estados Unidos de América; kozmetičke promjene
Red 39: Red 39:
[[hu:Az Amerikai Egyesült Államok történelme]]
[[hu:Az Amerikai Egyesült Államok történelme]]
[[id:Sejarah Amerika Serikat]]
[[id:Sejarah Amerika Serikat]]
[[it:Storia degli Stati Uniti]]
[[it:Storia degli Stati Uniti d'America]]
[[ja:アメリカ合衆国の歴史]]
[[ja:アメリカ合衆国の歴史]]
[[ka:აშშ-ის ისტორია]]
[[ka:აშშ-ის ისტორია]]

Verzija na dan 15 august 2010 u 04:43

Šablon:Šire Prije dolaska Evropljana na kontinent, na području sadašnjih Američkih Država živjela su razna plemena Američkih starosjedilaca (Poznatijih kao "Indijanci"). Nije precizno utvrđeno odakle potiču američki starosjedioci, ali se smatra se da je bar jedna grupa došla iz Siberije prije otprilike 20.000 godina. Kolumbovo putovanje nije bilo prvo putovanje na kojem su Evropljani "pronašli" novi svijet ali je najzančajnije. Poslije njegovog putovanja, Španija i Francuska su uspostavile kolonizacijska carstva u Sjevernoj i Južnoj Americi.

Englezi su relativno kasno uspostavili kolonije, ali njihove kolonije na istočnoj obali Sjeverne Amerike su bile najuspješnije. Većina naseljava engleske kolonije prvenstveno u nadi da će se obogatiti. Mnogi se kasnije odlučuju za put u nadi za vjerskom slobodom na novom kontinentu. Zbog ovih i raznih ostalih razloga, 13 različitih kolonija je osnovano do 1750ih godina. Poslje velikog Francusko-Engleskog rata, Englezi su uspostavili veliki porez na engleske kolonije da bi mogli naplatiti ratnu štetu. Amerikanci su se odvojili od Velike Britanije 1775. godine većinom zbog političko-ekonomskih razloga čime počinje Američki rat za nezavisnost.

Amerikanci su dobili rat za nezavisnost uz pomoć Francuza. 1787. godine napisan je Ustav Sjedinjenih Američkih Država, koji 1789. uspostavlja prvu modernu demokratiju na svijetu. Sjedinjene Američke Države polako počinju da se šire. Pod vodstvom Džordža Vašingtona (George Washington) i njegovih nasljednika, Amerika nastoji da se udalji od Evropske politike. Ipak, Amerika kupuje teritoriju Luiziane od Francuza 1803. godine a 1812. godine Amerika ponovo ratuje sa Velikom Britanijom i skoro dolazi na rub poraza.

U prvoj polovini 19. vijeka, Sjedinjene Američke Države nastavljaju da se šire. 1846. godine, Sjedinjene Države vode rat protiv Meksika koji dobijaju, osvajajući čak Meksiko Siti. U mirnim uslovima, Sjedinjene Države se proširuju do Tihog Okeana. Međutim, problem ropstvoa u Americi postaje evidentan. 1861. godine počinje Američki Građanski Rat između Juga i Sjevera. Sjeverne snage pobijeđuju i u dogledno vrijeme ropstvo biva ukinuto u Sjedinjenim Američkim Državama ali se država neće u potpunosti oporaviti od građanskog rata sve do 20. vijeka.

1917. godine, Sjedinjene Američke Države ulaze u Prvi Svjetski Rat. Užas rata ima uticaj na kulturni pokret 1920ih godina danas poznat kao "Roaring 20s" ili "Džez Era". Prosperitet i bogatsvo ovog doba brzo nestaje tokom velike depresije 1930ih godina. Sa ulaskom u Drugi Svjetski Rat, Amerika se uspijeva riješiti ekonomske depresije. Sjedinjene Američke Države i saveznici dobijaju rat. Pred kraj rata, Amerika postaje prva država na svijetu koja upotrjebljava Atomsku Bombu.

Druga polovina 20. vijeka u historiji Sjedinjenih Država je poznata po rivalstvu sa Sovjetskim Savezom, poznatom kao "Hladni Rat". Hladni Rat u par navrata ispoljava tendenciju da preraste u otvoren sukob ali godinu utrke u naoružavanju izmjeđu dvije države ekonomski lome Sovjetski Savez koji se raspada 1991., dok Sjedinjene Države prosperiraju pod vodstvom Ronalda Regana (Ronald Reagan). Po koncu Hladnog Rata, Amerika postaje jedina supersila na svijetu. Poslje terorističkog napada u Nju Jorku 2001., Američki predsjednik Džordž Buš (George Bush) proglašava Rat Protiv Terorizma.

Također pogledajte

Šablon:Link FA