Razlika između verzija stranice "Bačka Topola"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 3: | Red 3: | ||
{{Srpske općine}} |
{{Srpske općine}} |
||
{{Stub-geog}} |
{{Stub-geog}} |
||
Opština Bačka Topola nalazi se u Vojvodini, u središnjem delu Bačke, na površini od 596 km2. |
|||
Na severu se graniči sa opštinom Subotica, na severoistoku sa opštinom Senta, na istoku sa opštinom Ada, na jugoistoku je opština Bečej, na jugu se nalazi opština Mali Iđoš, na jugozapadu je opština Kula, a na zapadu opština Sombor. |
|||
Bačkotopolska opština ima 23 naselja: |
|||
1. Pačir |
|||
13. Pobeda |
|||
2. Stara Moravica |
|||
14. Gunaroš |
|||
3. Bački Sokolac |
|||
15. Bagremovo |
|||
4. Tomislavci |
|||
16. Bogaroš |
|||
5. Karađorđevo |
|||
17. Njegoševo |
|||
6. Mali Beograd |
|||
18. Bačka Topola |
|||
7. Zobnatica |
|||
19. Bajša |
|||
8. Mićunovo |
|||
20. Panonija |
|||
9. Novo Orahovo |
|||
21. Srednji Salaš |
|||
10. Obornjača |
|||
22. Gornja Rogatica |
|||
11. Kavilo |
|||
23. Krivaja |
|||
12. Svetićevo |
|||
Naselja su izgrađena na plodnom černozemu lesne zaravni ispresecane rečicama i dolinama sa umereno-kontinentalnom klimom severnobačkog tipa. Kroz opštinu prolazi železnička pruga i autoput pravca Beograd-Subotica-Budimpešta, kao i sobraćajnice koje povezuju Sentu i Sombor, Bečej i Bajmok, Bačku Palanku i Horgoš. |
|||
Grad Bačka Topola nalazi se na 45° 49´ severne geografske širine i 19° 39´ istočne geografske dužine. Izgrađen je u dolini rečice Krivaja i na brežuljkastom terenu telečke lesne zaravni. U njemu se ukraštaju putni pravci sever-jug i istok-zapad. |
|||
Od Subotice je udaljen 32 km, od Sente i Bečeja oko 40 km, od Sombora 45 km i od Novog Sada 69 km. |
|||
Prema poslednjem popisu 2002. godine, opština Bačka Topola ima ukupno 38.242, a grad Bačka Topola 16.600 stanovnika. Nacionalna struktura stanovništva je sledeća: Mađari – 59%, Srbi – 30%, Crnogorci – 1,4%, Rusini – 0,8%, Slovaci – 0,5%, ostali – 8,3%. |
Verzija na dan 30 juli 2006 u 11:16
Bačka Topola je grad i središte istoimene općine u sjevernom dijelu Bačke, u Vojvodini, na sjeveru Srbije. Izgrađen je u dolini rječice Krivaja i na brežuljkastom terenu Telečke lesne zaravni. U njemu se ukraštaju putni pravci od sjevera ka jugu i od istoka ka zapadu. Prema posljednjem popisu iz 2002. godine u općini je živjelo oko 38.245 stanovnika, a u gradu oko 16.600 ljudi. Najveću grupu činili su Mađari sa 59% stanovnika.
Šablon:Srpske općine
Nedovršeni članak Bačka Topola koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Opština Bačka Topola nalazi se u Vojvodini, u središnjem delu Bačke, na površini od 596 km2.
Na severu se graniči sa opštinom Subotica, na severoistoku sa opštinom Senta, na istoku sa opštinom Ada, na jugoistoku je opština Bečej, na jugu se nalazi opština Mali Iđoš, na jugozapadu je opština Kula, a na zapadu opština Sombor. Bačkotopolska opština ima 23 naselja:
1. Pačir
13. Pobeda
2. Stara Moravica
14. Gunaroš
3. Bački Sokolac
15. Bagremovo
4. Tomislavci
16. Bogaroš
5. Karađorđevo
17. Njegoševo
6. Mali Beograd
18. Bačka Topola
7. Zobnatica
19. Bajša
8. Mićunovo
20. Panonija
9. Novo Orahovo
21. Srednji Salaš
10. Obornjača
22. Gornja Rogatica
11. Kavilo
23. Krivaja
12. Svetićevo
Naselja su izgrađena na plodnom černozemu lesne zaravni ispresecane rečicama i dolinama sa umereno-kontinentalnom klimom severnobačkog tipa. Kroz opštinu prolazi železnička pruga i autoput pravca Beograd-Subotica-Budimpešta, kao i sobraćajnice koje povezuju Sentu i Sombor, Bečej i Bajmok, Bačku Palanku i Horgoš.
Grad Bačka Topola nalazi se na 45° 49´ severne geografske širine i 19° 39´ istočne geografske dužine. Izgrađen je u dolini rečice Krivaja i na brežuljkastom terenu telečke lesne zaravni. U njemu se ukraštaju putni pravci sever-jug i istok-zapad.
Od Subotice je udaljen 32 km, od Sente i Bečeja oko 40 km, od Sombora 45 km i od Novog Sada 69 km.
Prema poslednjem popisu 2002. godine, opština Bačka Topola ima ukupno 38.242, a grad Bačka Topola 16.600 stanovnika. Nacionalna struktura stanovništva je sledeća: Mađari – 59%, Srbi – 30%, Crnogorci – 1,4%, Rusini – 0,8%, Slovaci – 0,5%, ostali – 8,3%.