Razlika između verzija stranice "Pistacija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
mNo edit summary
Red 15: Red 15:
| binomial_authority = [[Karl Line|Karl Line]]
| binomial_authority = [[Karl Line|Karl Line]]
}}
}}

'''Pistacija''' (''Pistacia vera'') је [[drvo]] visoko do 10 metara kome je prirodno stanište jugozapadna [[Azija]] (Iran).
'''Pistacija''' (''Pistacia vera'') је [[drvo]] visoko do 10 metara kome je prirodno stanište jugozapadna [[Azija]] (Iran).


Ljudi su se hranili pistacijom još u doba [[paleolitik]]a. Pistacija se upotrebljavlja u [[sladoled]]u i u nekim drugim poslasticama. Pistacija je vjerovanto dobila ime po [[Perzija|perzijskom]] kralju [[Pesteh]]u.
Ljudi su se hranili pistacijom još u doba [[paleolitik]]a. Pistacija se upotrebljavlja u [[sladoled]]u i u nekim drugim poslasticama. Pistacija je {{vjerovatno dobila ime po [[Perzija|perzijskom]] kralju [[Pesteh]]u}}.


Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% karbohidrata, 2% vlakna, [[kalijum]]a, [[kalcijum]]a, [[magnezijum]]a i [[željezo|željeza]].
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% karbohidrata, 2% vlakna, [[kalijum]]a, [[kalcijum]]a, [[magnezijum]]a i [[željezo|željeza]].
{|

|{{Hranjiva vrijednost
| name=Pistacije, pržene bez soli
| kJ= 2391
| protein= 21,35 g
| fat= 45,97 g
| carbs= 27,65 g
| fiber= 10,3 g
| sugars= 7,81 g
| glucose= 0,23 g
| fructose= 0,13 g
| iron_mg= 4,2
| opt1n=[[Mangan]]
| opt1v=1,275 mg
| calcium_mg= 110
| magnesium_mg= 120
| phosphorus_mg= 485
| potassium_mg= 1042
| zinc_mg= 2,3
| vitC_mg= 2,3
| pantothenic_mg= 0,513
| vitB6_mg= 1,274
| folate_ug= 50
| thiamin_mg= 0,84
| lutein_ug=1205
| riboflavin_mg= 0,158
| niacin_mg= 1,425
| right=0
| source_usda=1 }}
|}
[[Kategorija:Sapindales]]
[[Kategorija:Sapindales]]
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Voće]]

Verzija na dan 6 septembar 2010 u 15:09

Pistacija
plod pistacije
plod pistacije
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedSapindales
PorodicaAnacardiaceae
RodPistacia
VrstaP. vera

Pistacija (Pistacia vera) је drvo visoko do 10 metara kome je prirodno stanište jugozapadna Azija (Iran).

Ljudi su se hranili pistacijom još u doba paleolitika. Pistacija se upotrebljavlja u sladoledu i u nekim drugim poslasticama. Pistacija je {{vjerovatno dobila ime po perzijskom kralju Pestehu}}.

Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% karbohidrata, 2% vlakna, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma i željeza.

Pistacije, pržene bez soli
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija2391 kJ
Ugljikohidrati27,65 g
Šećeri7,81 g
Vlakna10,3 g
Masnoće45,97 g
Bjelančevine21,35 g
- lutein i zeaksantin1205 μg
Tiamin (Vit. B1)0,84 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Riboflavin (Vit. B2)0,158 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Niacin (Vit. B3)1,425 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Vitamin B50,513 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Vitamin B61,274 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Folna kiselina (Vit. B9)50 μg (13%)
Vitamin C2,3 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Kalcij110 mg (11%)
Željezo4,2 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Magnezij120 mg (32%)
Fosfor485 mg (69%)
Kalij1042 mg (22%)
Cink2,3 mg (Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ","%)
Mangan1,275 mg
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice